hrvatski

Vezani tečajni režimi: dileme, trendovi i (ne)naučene lekcije tranzicije i globalne financijske krize

Odabir nacionalnog tečajnog režima jedna je od najznačajnijih odluka nacionalnih vlasti koja je samo naizgled jednostavna. Brojne diskusije (i literatura koja proizlazi iz njih) rezultirali su nizom analiza, ali s malo jedinstvenih stavova i još uvijek prisutnom (i neriješenom) dilemom radi li se o odabiru (dobrog ili lošeg) tečajnog režima ili (dobre ili loše) makroekonomske politike u cjelini. Kriza koja je ugrozila stabilnost globalne ekonomije na vidjelo je izvukla niz problema koji su se, posebno kod vezanih režima, nerijetko skrivali iza dobrih pokazatelja rasta i (administrativne!) stabilnosti. Pitanje od prvorazrednog interesa postaje krizna strategija koja uključuje i scenarije izlaska, odnosno mogućnosti i opasnosti izmjena monetarno-tečajne politike. U središtu pozornosti ovog rada jesu vezani tečajni režimi, analizirani kroz primjere tranzicijskih zemalja, ali i niz dilema koje su bile prisutne posljednjih desetljeća u vezi izbora tečajnog režima općenito. Proces izbora (jednako kao i argumenti i teorije na kojima su zasnovani i koji ih opravdavaju i preporučaju njihovo korištenje) podložan je trendovima te pojedini režimi „ulaze i izlaze iz mode“, što je posebno objašnjeno na primjeru intermedijarnih režima. Na tečajnu politiku značajno utječu i vanjski faktori, a za potrebe ovog rada zadržat ćemo se na dva procesa: tranzicija i globalna financijska kriza. Kriteriji tranzicijske prilagodbe sa svrhom pristupanja (europskoj) monetarnoj uniji zahtijevali su promišljenu tečajnu politiku, kao i globalna financijska kriza koja je još jednom aktualizirala pitanje prikladnosti monetarne strategije i mogućih izlaznih strategija.

tečajni režimi, tranzicija, financijska kriza

nije evidentirano