hrvatski

Potrebe za učenjem engleskog jezika u kontekstu globalizacije

U vremenu sveopće globalizacije ni jezici nisu izvan tog procesa. Engleski jezik zbog prisutnosti u svim aspektima svakodnevnice u svijetu postaje jezik globalne komunikacije. Ulaskom u novi milenij potreba komunikacije potaknula je čovjeka da ovlada osnovnim znanjima i vještinama potrebnim za uključivanjem u svjetske procese, gdje je poznavanje engleskog jezika od velike važnosti. Učenje engleskog jezika nije određeno samo školom već su potrebe učenja višestruke i različite. U radu se promatra sadašnjost i budućnost engleskoga jezika kao globalnoga te odnos prema tzv. malim jezicima u multijezičnoj Europi na primjeru hrvatskog jezika. Nacionalni jezici gube dio prostora, a jezici s velikim brojem govornika postat će manjinski u odnosu na globalizacijski engleski jezik. Analiza potreba za učenje stranog jezika uvedena je u poučavanje 60-ih godina prošlog stoljeća kroz potrebu za specijalizirane jezične programe ( eng. LSP- language for special purposes). U radu se analiziraju potrebe za učenjem engleskog jezika na odabranom uzorku odrasle populacije, polaznika tečaja engleskog jezika. Analiza je provedena na temelju odgovora polaznika tečaja engleskog jezika u anketnom listu. Polazna hipoteza je da se engleski jezik uči iz praktičnih razloga, upotrebe u gotovo svim sferama društva. Kako bismo analizirali potrebe polaznika tečaja proveli smo hijerarhijsku klaster analizu. Time smo pokušali formirati relativno homogene skupine ispitanika čiji su odgovori potvrdili polaznu hipotezu. Istraživanje je provedeno na uzorku od 93 odraslih učenika u dvije različite sredine (Gospić, Rijeka), velika i mala urbana sredina. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem statistički su obrađeni.

globalizacija; engleski; hrvatski; jezik; potrebe

nije evidentirano