hrvatski

Hrvatska tipologija šuma na pragu XXI stoljeća

Tipološka istraživanja šuma u Hrvatskoj započeta su prije 40-tak godina. Za tipološko diferenciranje staništa u kompleksnom smislu riječi, pored pokazatelja o zemljišnim uvjetima i florističkom sastavu, nužno je u obzir uzeti i pokazatelj o proizvodnosti sastojine. Dakle, unutar klimatskih ujednačenih područja i zona potrebno je proučiti i definirati pedološki, mikroklimatski i fenološki osnovne vegetacijsko-ekološke jedinice, te u okviru tih jedinica koje karakterizira ista glavna vrsta drveća, proučiti razvojno-proizvodne i uzgojne osobitosti i osnovne ekonomske karakteristike sastojina. Kod toga se želi dobiti sistematika potencijalnih mogućnosti naših staništa i omogućiti usporedba sadašnjeg stanja sastojina s potencijalnim stanjem. Na području Hrvatske utvrđeno je i prostorno rasprostiranje tipova. Iskartirani su ekološko-gospodarski tipovi šuma u mjerili 1:100000 za gotovo cijelu Hrvatsku (1362000 ha u kontinentalnom dijelu i 353000 ha na kršu). Za potrebe definiranja i opisa tipova osnovano je, premjereno i istraženo oko 3000 primjernih ploha. U posljednjih 10 godina izrađena je elektronička baza podataka (EGTRH) za potrebe prihvata numeričkih i alfanumeričkih podataka. U nju je do sada unešeno oko 35 % svih prikupljenih podataka. Zbog sve većih potreba i interesa prema šumi i njenim funkcijama, zadnjih godina došlo je do uključivanja novih specijalizacija u istraživanje i proučavanje ekološko-gospodarskih tipova šuma i to prvenstveno socijalne, zdravstvene, krajobrazne i turističke usluge. Tipologija šuma je osnova za daljnja specijalizirana, detaljizirana i produbljena istraživanja šume i života u šumi. Ona je metodološka osnova za praćenje i mjerenje ekološki, gospodarskih i ekonomskih promjena u šumi, pogotovo u današnje vrijeme sve većih pritisaka na šumu i korištenja svih ostalih funkcija koje šuma pruža, u smislu potrajnog gospodarenja, odnosno održivog razvoja. U tu svrhu potrebno je izraditi elektroničku kartografsku bazu podataka za prihvat kartiranih pedoloških, fitocenoloških i tipoloških karata u koje bui se uklopile (geokodirale) primjerne plohe i rezultati istraživanja na njima. Na taj način stvorili bi se preduvjeti za razvoj geografskog informacijskog sustava (GIS) tipova šuma, a koji bi omogućio modeliranje svih raspoloživih parametara i kvalitetniju i kompleksniju procjenu zatečenog stanja šumskih resursa u odnosu na potencijalne mogućnosti staništa. Isto tako potrebno je provesti nacionalnu inventturu šuma, koristiti nove metode prikupljanja informacija kao što su daljinska istraživanja, te uvesti trajni monitoring svih potrebnih parametara.

tipologija šuma; ekološko-gospodarski tip

nije evidentirano