Spektrofluorimetrijska analiza meda (CROSBI ID 363888)
Ocjenski rad | diplomski rad
Podaci o odgovornosti
Salaj, Marija
Strelec, Ivica
hrvatski
Spektrofluorimetrijska analiza meda
Mogućnost primjene spektrofluorimetrije kao brze, jeftine i pouzdane metode u nedvojbenoj identifikaciji uniflornih vrsta meda ispitana je snimanjem trodimenzionalnih spektara fluorescencije, određivanjem intenziteta fluorescencije pri točno odredenim valnim duljinama ekscitacije/emisije te snimanjem emisijskih spektara fluorescencije pri točno određenim valnim duljinama ekscitacije puferskih otopina različitih vrsta uniflornog meda. Dodatno, ispitan je i utjecaj termičkog tretmana, kao i jednogodišnjeg skladištenja meda na intenzitet fluorescencije i oblik emisijskih krivulja fluorescencije. Snimanje trodimenzionalnog spektra fluorescencije u rasponu valnih duljina ekscitacije od 260 do 400 nm te emisije u rasponu od 300 do 520 nm pokazalo je da uzorci meda različitog botaničkog porijekla posjeduju djelomično različite trodimenzionalne spektre fluorescencije na kojima se ističu karakteristični vrhovi fluorescencije centrirani pri različitim valnim duljinama ekscitacije/emisije. Obzirom na intenzitet karakterističnih vrhova fluorescencije pri 280/350, 330/470 te 390/470 nm, moguće je nedvojbeno razlikovati lipin, kaduljin i kestenov med. Uniflorne vrste meda moguće je razlikovati po obliku normaliziranih emisijskih krivulja fluorescencije pri 260 nm, dok pomak prema višim ekscitacijskim duljinama (280, 330, 360 i 390 nm) rezultira sniženom mogućnošću razlikovanja. Termički tretman i jednogodišnje skladištenje utječu na sniženje intenziteta fluorescencije, ali se ne odražavaju na oblik normaliziranih emisijskih krivulja fluorescencije.
med; spektrofluorimetrija; emisijski spektri; intenzitet fluorescencije
nije evidentirano
engleski
Spectrofluorimetric analysis of honey
Honey has been tested by recording three-dimensional spectra of fluorescence and by determining the intensity of fluorescence under specific wavelengths of excitation in buffer solutions of different types of monofloral honey. The influence of honey thermal treatment has also been explored, as well as the correlation between the one-year storage of honey and the shape of the emission bands of fluorescence and it’s intensity. Three-dimensional fluorescence spectra recordec at excitation range from 260 to 400 nm, and the emissions range from 300 to 520 nm, showed that the samples of honey with different botanical origins possess partially different three-dimensional spectra of fluorescence. These spectra have unique peaks of fluorescence which are centered at various wavelengths. Due to fluorescence peaks centered at 280/350, 330/470 and 390/470 nm, it is possible to identify linden, sage or chestnut honey. Unifloral species of honey can be differentiated according to the shape of normalized emission fluorescence curves at 260 nm, while the rise towards higher excitation wavelengths (280, 330, 360 and 390 nm) differentiation possibility dissapear. Thermal treatment and one-year storage lower the intensity of fluorescence, but do not affect the shape of the normalized emission fluorescence curves.
honey; spectrofluorimetry; emission spectra; fluorescence intensity
nije evidentirano
Podaci o izdanju
76
04.04.2011.
obranjeno
109:550645
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
Osijek
