hrvatski

Hidrografska osnova kao čimbenik razvoja naseljenosti Krapinsko-zagorske županije

U istraživanom području izdvajaju se tri prirodnogeografske cjeline pogodn za naseljevanje: uži podgorski pojasevi, pobrđa i rubovi riječnih dolina. Podgorski pojasevi vrijedni su u početnoj fazi naseljevanja i u toj zoni nalazimo brojne izvore, no uglavnom mnaje izdašnosti. Pobrđa su intenzivno naseljavana od 15. do 18. stoljeća, a oblik naseljenosti je disprezan, s mnogim zaselcima. Brojni su prirodni i društevni čimbenici uzrokovali disperznu naseljenost, a svakako i razmjerno teška vodoopskrba iz ograničenih vodnih resursa. Rubovi dolina naseljevani su od 18. stoljeća, isprva kao nepovoljni jer su doline prirodno nepogodne za naseljavanje zbog svoje povodnosti, čestih magla i temperaturnih inverzija. Vlažne doline su prepreke, a pobrđa prometno značajnija sve do željezničkog doba kada naselja na rubovima dolina postaju najvažnija naselja. Razvoj prometa i regulacijski radovi u drugoj polovici 20. st. dovode do daljnjeg jačanja naselja na dolinskim rubovima, a dolinske ravni sve se intenzivnije iskorištavaju. Ovisnost o lokalnoj vodoopskrbi prestaje širenjem suvremenog javnog vodoopskrbnog sustava. U najnovije vrijeme, uz nasipavanje terena, dolinske ravni postaju vrijedan prostor za izgradnju.

hidrogeografija ; vode ; demogeografija ; historijska geografija ; naseljenost ; Hrvatsko zagorje

Međunarodno uredništvo, znanstvene recenzije