Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Srednjovjekovna ars memoria i Šimun Klimantović (CROSBI ID 171232)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Štrkalj Despot, Kristina Srednjovjekovna ars memoria i Šimun Klimantović // Zadarska smotra : časopis za kulturu, znanost i umjetnost, 59 (2010), 1-2; 79-99

Podaci o odgovornosti

Štrkalj Despot, Kristina

hrvatski

Srednjovjekovna ars memoria i Šimun Klimantović

U srednjem se vijeku pamćenje kao umijeće počelo povezivati sa stvaranjem, a ne samo s pohranjivanjem. Srednjovjekovna je ars memoria naglašavala inventivnu funkciju pamćenja, a pamćenje se doista praktično koristilo u stvaranju molitava, meditacija, propovijedi, slika, himana, pjesničkih i proznih književnih oblika (Caruthers–Ziolkowsky 2002: 3). Vježbanju toga umijeća i savjetima za njegovo usavršavanje posvećeni su mnogi srednjovjekovni tekstovi, a među najvažnijima i najutjecajnijima na našem prostoru zasigurno su tekstovi Tome Akvinskoga, koji u svojoj Summa Theologiae raspravlja o tom umijeću u Secunda Secundae Partis, u poglavlju Prudentia, a još detaljnije u komentarima Aristotelova djela De memoria et reminiscentia. U radu će se dati kratak pregled tih i ostalih važnih tekstova, koji su zasigurno imali svojega odjeka i u našem srednjovjekovlju. Srednjovjekovni tekstovi o umijeću pamćenja u izvoru imaju Rhetoricu ad Herennium, djelo koje se dugo pripisivalo Ciceronu, koja se jasno zrcali u imaginariju srednjovjekovnoga europskoga umjetničkoga stvaranja, osobito u likovnim umjetnostima, arhitekturi i književnosti, što je imalo znatan utjecaj na daljnji razvoj tih umjetnosti u mlađim povijesnim razdobljima, o čemu je opširno pisao Yates 1966. u knjizi The Art of Memory, koja je još uvijek temelj pristupa toj tematici. Proučavajući opsežnu srednjovjekovnu ostavštinu pisanu rukom fra Šimuna Klimantovića, trećoredca iz Zadra, koji je živio i djelovao na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće, a osobito supostavljajući njegova tri zbornika (poznata kao Klimantovićev zbornik I., II. i III.), nameće se ideja o tome da ti zbornici nisu prepisivani jedan iz drugoga, nego da je njihov sadržaj, barem kada je riječ o pjesničkim sastavima koji su zapisani u svima trima zbornicima, Klimantović zapisivao služeći se pritom vlastitim, očito vrsnim, umijećem pamćenja. U radu se iznose razlike među zapisima istih pjesama u trima Klimantovićevim zbornicima, iz kojih je razvidno da razlike među njima nisu tipične prepisivačke. Ujedno se rekonstruiraju pojedine mnemotehnike kojima se Klimantović služio pri upamćivanju.

Šimun Klimantović; ars memoria; srednjovjekovna književnost; eshatološke pjesme

nije evidentirano

engleski

Medieval Ars Memoria and Šimun Klimantović

nije evidentirano

Šimun Klimantović; ars memoria; Medieval literature; eschatological poems

nije evidentirano

Podaci o izdanju

59 (1-2)

2010.

79-99

objavljeno

1330-4577

Povezanost rada

Filologija