hrvatski

Dalmacija u mletačkim reformskim projektima 18. stoljeća

U središtu istraživačkog interesa ovog rada nalazi se mletačka uprava u Dalmaciji 18. stoljeća, sa svim njezinim proturječnostima i izazovima koje je navedeno razdoblje postavilo pred nju. Mletačka Republika se tako u Dalmaciji morala suočiti s potpuno izmijenjenom situacijom u odnosu na prijašnja razdoblja, ponaprije označenu u velikom teritorijalnom proširenju duboko u zaleđe. Pored toga, nova situacija uvjetovala je i nova iskustva susreta s novodoseljenim morlačkim stanovništvom, njihovim karakterom, kulturnim i religijskim običajima te s problemom ustrojstva vlasti na navedenom području te njihove integracije sa obalnom Dalmacijom. Koliko je Venecija uspjela odgovoriti na ta pitanja vidjet će se iz analize djelovanja dalmatinske uprave, pri čemu se sva navedena nastojanja neizostavno moraju promatrati u kontekstu pojave prosvjetiteljskog fiziokratskog pokreta, kako unutar samog glavnog grada, tako i unutar Dalmacije. U svjetlu prodora prosvjetiteljskih ideja, uočit će se i njhov utjecaj na nastojanja za reformom cjelokupnog ustrojstva Republike, a ne samo dalmatinske uprave, i to na temeljima istraživanja višestoljetne egzistencije i pravnog nasljeđa Republike. Čitatelj će na kraju, prateći ključne događaje, procese i poteze mletačkih vlasti te služeći se iskustvima raznih historiografija, dobiti uvid i u razvijenu intelektualnu scenu unutar same Dalmacije, ali i uočiti snažan interes kojeg su dalmatinski problemi pobudili, kako unutar političkih vrhova i intelektualne javnosti same Venecije, tako i unutar europskog prosvjetiteljskog kruga.

Dalmacija; Mletačka Republika; 18. stoljeće; reformska nastojanja; Grimanijev zakon; kolunel Marko Lučić; prosvjetiteljski pokret

nije evidentirano