"Čista sociologija" i "prljavi poslovi": Mogućnosti korištenja Blackove paradigme u objašnjenju korupcije (CROSBI ID 572335)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Božić, Saša ; Kuti, Simona
hrvatski
"Čista sociologija" i "prljavi poslovi": Mogućnosti korištenja Blackove paradigme u objašnjenju korupcije
Korupcija je socijalni fenomen koji se pronalazi u svim suvremenim društvima, a njen intenzitet i raširenost traže objašnjenja koja nadilaze pojedinačne slučajeve poput društava tranzicijskih zemalja ili zemalja u razvoju. Danas, čini se, jedino teorijski pristup „čiste sociologije“ Donalda Blacka pretpostavlja svoju univerzalnu primjenjivost u objašnjenju različitih socijalnih fenomena u različitim epohama namećući se za provjeru primjenjivosti i u slučaju korupcije. Čista sociologija je prema tvrdnji svog tvorca „radikalna sociologija“ koja u potpunosti izbacuje ponašanje ili djelovanje aktera kao temeljnu jedinicu analize već promatra to ponašanje kao izraz „ponašanja“ socijalnih fenomena odnosno ljudske aktere kao socijalne jedinice socijalnih fenomena.Tvrdi da predviđa i objašnjava ponašanje socijalnog života, poput ponašanja prava, znanosti, nasilja, genocida itd. uz pomoć geometrije socijalnog života odnosno opisa variranja fenomena u multidimenzionalnom socijalnom prostoru pri čemu su najvažnije dimenzije: horizontalna (distribucija ljudskih bića u odnosu jednih prema drugima tj. njihova centralnost ili marginalnost unutar društvenih fenomena), vertikalna (nejednaka distribucija materijalnih resursa ili bogatstva), simbolička (intelektualni, normativni ili estetski izrazi bilo koje vrste), korporativna (kapacitet organiziranja i koordiniranja ljudske aktivnosti) i normativna (stupanj do kojeg su socijalne jedinice podvrgnute socijalnoj kontroli, kao i stupanj respektabilnosti koji se pripisuje socijalnoj jedinici). Socijalni fenomeni se izražavaju i variraju u tim socijalnim dimenzijama, a socijalne jedinice su bliske ili udaljene u socijalnom prostoru prema atributima u svakoj dimenziji. Npr. Blackova tvrdnja prema kojoj pravo izravno varira s relacijskom distancom predviđa da će pravo, odnosno njegovo izražavanje kroz kazne te posebice smrtne kazne u sudskim procesima biti zastupljenije u slučaju potpunih stranaca nego u slučaju sudskih strana unutar intimnijih veza poput braka, prijateljstva i sl. što potvrđuju sva dosadašnja istraživanja. Koristeći Blackov pristup formulirat ćemo i objasniti propozicije za korupciju u različitim dimenzijama. Nameću se četiri propozicije. U korporativnoj dimenziji – korupcija varira izravno sa stupnjem formalne organizacije ; u normativnoj dimenziji – korupcija varira izravno sa socijalnom kontrolom ; u relacijskoj dimenziji – korupcija varira izravno s relacijskom distancom ; te konačno – korupcija je zajednička funkcija relacijske blizine, visoke formalne organizacije i niske socijalne kontrole. Ocijenit ćemo objašnjavajuću i predviđajuću moć vlastitih propozicija te općenitu primjenjivost Blackovog pristupa na fenomen korupcije te kritizirati cirkularnost, arbitrarnost te ponekad i trivijalnost „čistosocioloških“ propozicija, ali i naglasiti heurističku vrijednost čiste sociologije.
korupcija; čista sociologija; Donald Black
nije evidentirano
engleski
"Pure Sociology" and "Dirty Business": Possibilities of Using Black's Paradigm in Explaining Corruption
nije evidentirano
corruption; pure sociology; Donald Black
nije evidentirano
Podaci o prilogu
18-19.
2011.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Sociologija i promjena - izazovi budućnosti: Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva, 7.-8. travnja 2011. [Knjiga sažetaka]
Štulhofer, Aleksandar ; Tomić-Koludrović, Inga ; Ančić, Branko
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo
978-953-6552-74-0
Podaci o skupu
Sociologija i promjena - izazovi budućnosti (Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva)
ostalo
07.04.2011-08.04.2011
Zagreb, Hrvatska