hrvatski

Dioklecijanova palača, Kastron Aspalathos i njegov Palatium sacrum

Urbanističke preobrazbe koje je Dioklecijan pokrenuo obnovom čitavih gradskih četvrti spominju njegovi biografi, mahom kršćani, spočitavajući mu kao i Neronu posljedice neumjerene strasti za raskošnom autopropagandom. Zamijerili su mu česte promjene odluka zbog kojih su se rušile tek završene građevine, mada njegova urbanistička praksa nipošto nije bila iracionalna. Počivala je na izgradnji infrastrukture: cesta, vodovoda, javnih građevina i carskih rezidencija -svojevrsnih upravnih zgrada. Carske rezidencije podigao je u gradovima na istoku gdje je stolovao, kao i u rodnom Iliriku gdje se povukao nakon abdikacije. Metoda izgradnje rezidencija sastojala se od rušenja odabrane gradske četvrti, podizanja utvrde na tom mjestu opasane zidovima i kulama u kojoj su sagrađene: stoe, augustejon i palača. Palaču je od ostatka građevine dilatirao pomerij koji je imao sigurnosnu ulogu, među ostalim i radi požara koji su bili čest uzrok uništenja urbanih struktura.

Dioklecijanova palača; urbanizam i arhitektura tetrarhije

nije evidentirano