hrvatski

Šutnja elementnog kao zaziv da se prevlada nihilističko-dekadentni postav svijeta. O Mannovu začarobljenju i raščarobljenju ljudske egzistencije u Čarobnoj gori

U prilogu se propituju razlozi i ciljevi oblikovanja narativne paradigme na kojoj počiva Mannov roman Čarobna gora. Pritom se ustanovljuje da se lajtmotivska substruktura tog djela sastoji od četiri paralelnih ciklusa organiziranih oko ideema života, kulture, nihilizma i humanizma kao semantičkih jezgri dubinskog postava romana. Cilj kojemu Mann teži oblikovanjem upravo takve narativne paradigme moguće je sagledati u njegovu nastojanju da prevlada ustroj svoje dosadašnje naracije utemeljene na metafizikalizaciji ljudske egzistencije koja je uslijed društveno-povijesnih promjena postala opsolentna te ju je potrebno odbaciti. Svjestan te činjenice, Mann uvodi bitne preinake u svoj narativni izričaj kojima kao semantičko žarište ustoličuje povijesni horizont ljudske egzistencije. Sredstvo takve promjene prevladavanje je misaonog dobra schopenhauerovsko-nietzscheanske provenijencije kao, po Mannu, čarobnog eliksira koji čovjeka mami da utone u metafizički drijemež s one strane života. Stoga se temeljnim naumom njegova poslijeratnog romanesknog prvijenca, njegova penjanja na čarobnu goru, čini potreba da ljudsku dušu višestrukim procesom začarobljenja i raščarobljenja izbavi iz opsjednutosti duhom minulih vremena te je uputi u način prebivanja unutar novog horizonta, onog povijesnog, kao njena istinskog zavičaja.

lajtmotivska substruktura; metafizički horizont; Nietzsche; nihilizam; povijesni horizont; semantička nesaturiranost; simpatija sa smrću

nije evidentirano