Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Prediktori razvoja poslijeporođajne depresije (CROSBI ID 364318)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Nakić, Sandra Prediktori razvoja poslijeporođajne depresije / Tadinac, Meri (mentor); Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu, . 2011

Podaci o odgovornosti

Nakić, Sandra

Tadinac, Meri

hrvatski

Prediktori razvoja poslijeporođajne depresije

Poslijeporođajna depresija (PD) se javlja kod oko 10-15% žena te može imati dalekosežne posljedice za cijelu obitelj. Stoga je važna mogućnost identificiranja rizične skupine za razvoj PD-a radi preventivnog djelovanja. Velik je broj bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika koji povećavaju rizik za razvoj PD-a, međutim, konačnu listu rizičnih čimbenika teško je sastaviti na temelju dosadašnjih istraživanja zbog metodoloških razlika. Također je problem što istraživanja uglavnom mjere prediktore PD-a ili u trudnoći ili nakon poroda, a istraživanja koja uključuju oba mjerenja su iznimka. Takva mjerenja su nužna jer mogu bolje zahvatiti razvoj poremećaja te utvrditi kad je bolje mjeriti rizične čimbenike. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati koje su varijable i u kojem trenutku (prije poroda ili neposredno nakon poroda) prediktivnije za razvoj PD-a. U istraživanju su sudjelovale 272 žene bez psihijatrijskih poremećaja u anamnezi, prosječne dobi 30 godina, koje su većinom udane te prvorotkinje. Ispunjavale su upitnike u 3. tromjesečju trudnoće u trudničkoj ambulanti, u ranom puerperiju (2 dana nakon poroda) u rodilištu, te u kasnom puerperiju (6 tj. nakon poroda) kod kuće. Sudionice su ispunjavale upitnike depresivnosti i anksioznosti, upitnike specifičnog i općeg stresa, percipirane socijalne podrške, samopoštovanja te kompetencije u majčinskoj ulozi. Također su ispunile i upitnik općih podataka gdje su obuhvaćeni neki rizični čimbenici, a potrebni podaci nadopunjeni su iz medicinske dokumentacije. U kasnom puerperiju je proveden strukturirani klinički intervju putem telefona. Utvrđeno je da 8.1% sudionica ima PD. Kod žena koje ne razviju PD, depresivni simptomi su na stabilnoj razini od trudnoće do kasnog puerperija, dok se anksioznost značajno smanjuje nakon poroda. Kod žena koje razviju PD dolazi do porasta psihopatoloških simptoma u kasnom puerperiju. Dok se PD kao dijagnoza može relativno slabo prognozirati na temelju mjerenih varijabli, depresivnost se može puno bolje predviđati. Regresijske analize su pokazale da varijable iz trudnoće i ranog puerperija podjednako predviđaju depresivnost, a najbolji prediktori su viša anksioznost kao osobina, viša anksioznost kao stanje u trudnoći i ranom puerperiju, depresivnost u anamnezi, izbjegavanje kao strategija suočavanja sa stresom, manji broj djece te manji osjećaj kompetencije u roditeljskoj ulozi. Konačni ishodi analiza interpretirani su u smislu implikacija za intervencijske programe.

poslijeporođajna depresija; rizični čimbenici; anksioznost; trudnoća

nije evidentirano

engleski

Predictors of Postpartum Depression

nije evidentirano

postpartum depression; postnatal depression; risk factors; anxiety; pregnancy

nije evidentirano

Podaci o izdanju

149+37

27.05.2011.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Psihologija