hrvatski

Tjelesna aktivnost studentske populacije Sveučilišta u Osijeku

UVOD: Tjelesna aktivnost jedna je od najvarijabilnijih komponenti energetskog utroška, stoga je iznimno važna u reguliranju tjelesne mase, a njezina niska razina povezana je s razvojem debljine i cijelog niza povezanih bolesti. Razina svakodnevne aktivnosti je ovisna o nizu čimbenika poput životnog stila pojedinca. Mjerenje razine tjelesne aktivnosti može pridonijeti većem razumijevanju njezinog pozitivnog utjecaja na zdravlje. CILJ RADA: Ispitati životne navike studenata i razinu tjelesne aktivnosti, s posebnim naglaskom na sportsko-rekreacijsku aktivnost METODE: 130 studenata, 28, 5% studenata i 71, 5% studentica prosječne starosti 22.3 godine Sveučilišta u Osijeku je ispunilo Baeckeov upitnik (Baecke i sur., 1982). Upitnik pokriva sva tri aspekta tjelesne aktivnosti: ativnosti vezane uz radno mjesto, slobodno vrijeme i sportsko-rekreacijsku aktivnost. Upitnik je dopunjen s nekoliko pitanja vezanih uz životni status i navike ispitanika (životna sredina i status, stručna sprema, prihodi te pušenje). REZULTATI: Obzirom na BMI ispitanika (16.3 – 38.3 kg/m2 ; prosječni BMI je 22.8) 3, 8% je pothranjeno (BMI < 18.5), 78.5% je normalno uhranjeno (18.5 – 24.9) dok je preostalih 17.7% povećane tjelesne mase. 58.5% nikada nije pušilo, 21.5% puši do 10 cigareta na dan, 11.5% puši do 20 cigareta na dan dok preostalih 8.5% puši više od 20 cigareta na dan. Statistički značajne korelacije su pronađene između sva tri indeksa tjelesne aktivnosti i različitih kategorija pušenja, s najvećim razlikama vidljivim između studenata koji dnevno puše do 10 cigareta i onih koji puše više od 20 cigareta na dan. Čak 60.0% studentske populacije ne prakticira nikakav oblik sportsko-rekreacijske ativnosti. 22.3% se bavi sportskim aktivnostima srednjeg intenziteta (poput fitnessa, pilatesa, rolanja), dok preostalih 17.7% prakticira sportske aktivnosti visokog intenziteta (poput aerobika, nogometa, trčanja). Dodatnom sportsko-rekreacijskom aktivnošću bavi se svega 10.0% studenata. Statistički značajne razlike postoje između studenata i studentica u pušenju (p = 0, 005) i indeksu vezanom uz tjelesnu aktivnost na poslu (p = 0, 024). Statistički značajna pozitivna korelacija je ustanovljena i između indeksa sportsko-rekreacijske ativnosti i indeksa tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme (p < 0, 05). ZAKLJUČAK: Istraživanje je pokazalo da je većina studenata normalno uhranjena. Problem predstavlja nedovoljna sportsko-rekreacijska aktivnost koja je potrebna, ne samo kako bi se održala adekvatna tjelesna masa, već i cjelokupno zdravlje organizma. Također se pokazalo da se studenti koji puše u manjoj mjeri bave sportsko-rekreacijskim aktivnostima i općenito se manje kreću, što uz štetno djelovanje samog pušenja sa sobom nosi cijeli niz zdravstvenih rizika.

studenti; Baeckeov upitnik; tjelesna ativnost; pušenje

nije evidentirano