hrvatski

Stenjevec - Prikaz kvalitete i uvjeta života bjelobrdske populacije na temelju bioarheološke analize

U radu su prikazani rezultati bioarheološke analize srednjovjekovnog koštanog uzorka iz Stenjevca(11.–13. st.) s naglaskom na koštane i dentalne pokazatelje subadultnog stresa (cribra orbitalia i hipoplazija zubne cakline) i pokazatelje nespecifičnih zaraznih bolesti (periostitis). Bjelobrdsku populaciju iz Stenjevca karakterizira visoka smrtnost djece, visoka učestalost aktivnog oblika cribrae orbitaliae te izrazito visoka učestalost hipoplazije zubne cakline i periostitisa. Ekološki sustav (blizina Save i brojne močvare) u kojem je stenjevečka populacija obitavala kao i neadekvatna ishrana rezultirali su brojnim epizodama fiziološkog stresa što je moglo dovesti do pojave anemije izazvane nedostatkom željeza koja je glavni uzročnik cribrae orbitaliae. Neadekvatni sanitarni uvjeti i niska razina higijene u srednjovjekovnom ruralnom naselju kao što je Stenjevec mogli su prouzročiti pojavu različitih zaraznih bolesti što se očituje u visokoj učestalosti periostitisa. Visoka učestalost hipoplazije zubne cakline karakteristična je za sjedilačke populacije koje su svoju prehranu temeljile pretežno na žitaricama, a Stenjevec je tijekom srednjeg vijeka bio tipična zemljoradnička zajednica. Rezultati proizašli iz ovog istraživanja sugeriraju da je kvaliteta života u Stenjevcu tijekom srednjeg vijeka bila vrlo niska što je najvjerojatnije posljedica sinergističkog djelovanja anemije izazvane nedostatkom željeza, zaraznih bolesti, neodgovarajuće prehrane i parazitskih infekcija.

Stenjevec; srednji vijek; bioarheološka analiza; subadultni stres; zarazne bolesti

nije evidentirano