hrvatski

Ekonomika uzgoja papiga u Hrvatskoj

Uzgoj papiga u svijetu je poznat od davnih vremena. Uzgoj papiga u Hrvatskoj službeno datira od početka 20.og st., a njegov procvat čekao se do '70.-ih godina istog stoljeća. U Hrvatskoj je moguć uzgoj svih vrsta papiga, iako se klimatski uvjeti razlikuju od njihovih postojbina. Pretežno se uzgajaju australske i afričke vrste papiga, tj. najviše tigrice, personate, ružogrle itd.. Njihov je uzgoj relativno lagan u odnosu na uzgoj većih papiga poput kakadua i ara, koje se također uzgajaju, ali ne u jednakoj mjeri kao male papige. Prije bilo kakve odluke koje papige nabaviti i od kojih vrsta sastaviti matična jata, uzgajivač se treba detaljno informirati o svakoj vrsti pojedinačno. Uzgajivač treba znati svaki detalj o načinu života, držanju, prehrani, uparivanju i razmnožavanju vrste koju želi uzgajati, a ujedno mora poznavati i zakone koji reguliraju uzgoj određenih papiga, (onih su zaštićene). Pravilnikom o uvjetima držanja, načinu obilježavanja i evidenciji zaštićenih životinja u zatočeništvu utvrđuju se uvjeti držanja papiga u zatočeništvu, te način njihova obilježavanja i evidencije. Gotovo sve vrste papiga ne zahtijevaju osobit napor uzgajatelja pri uzgoju, uz uvjet da im se osiguraju pravilni i pogodni uvjeti. Važno je znati da svaka vrsta papige ima svoje zahtjeve u pogledu smještaja, prehrane i pronalaženju parova. Izračunom je pretpostavljena godišnja dobit od uzgoja papiga, a iz nje proizlazi da se uzgajivaču uložen novac može povratiti tek nakon 24 mjeseca uzgoja.

Ekonomika; Uzgoj; Papige

nije evidentirano