hrvatski

Hrvatska ćirilica u glagoljskim matičnim knjigama zapadno od Krke

U radu se govori o postojanju, uporabi i značenju hrvatske ćirilice u glagoljskim matičnim knjigama s područja zapadno od Krke. Autori su se u istraživanju ograničili na glagoljske matične knjige Zadarske nadbiskupije i Ninske biskupije te su u njima, što uz pomoć literature što iz vlastita istraživanja, pronašli nekoliko zapisa o obredu krštenja te podosta marginalija na hrvatskoj ćirilici. Povod za istraživanje i rad bio im je navod Branka Fučića (1987.) da su demarkacijsku liniju glagoljice i ćirilice, postavljenu na tokove rijeka Vrbasa i Krke, pomicale migracije stanovništva u ranome novom vijeku. Takvi bi im zapisi mogli biti jedna od smjernica za razrješavanje podrijetla stanovništva sjevernodalmatinskoga priobalja i otočja. Jesu li ti pisani tragovi zaista odraz ranonovovjekovnih migracija, jesu li oni trag podrijetla novodoseljenoga stanovništva iz nekih istočnijih područja ili su tek potvrda suživota hrvatske višepismenosti?

hrvatska ćirilica, glagoljica, matične knjige, Krka, Vrbas, Zadarska nadbiskupija, Ninska biskupija, Branko Fučić

This paper deals with the existence, use and meaning of Croatian Cyrillic script in Glagolitic registers of births/ deaths/marriages in the area west of Krka. The authors have limited their research to Glagolitic registers of birth from the archdiocese of Zadar and diocese of Nin where they have found, based on literature and their own sources, several notes about the ritual of baptism and quite a few marginal notes in Croatian Cyrillic. The motive for this research came from a note from Branko Fučić (1987) that the demarcation line between Glagolitic and Cyrillic script, set on the flows of Krka and Vrbas rivers, was modified by the migrations of people in the early Middle Ages. Such records might serve as guidelines in determining the origin of people inhabiting north Dalmatian coast and islands. Are those written records really a reflection of early medieval migrations, are they a trace of origin of the people who came from certain eastern parts or do they merely confirm that Croatian people used multiple scripts? The results will serve as a further incentive to analyze and research these issues.

engleski

Croatian Cyrillic Script in Glagolitic Registers of Births West of Krka

U radu se govori o postojanju, uporabi i značenju hrvatske ćirilice u glagoljskim matičnim knjigama s područja zapadno od Krke. Autori su se u istraživanju ograničili na glagoljske matične knjige Zadarske nadbiskupije i Ninske biskupije te su u njima, što uz pomoć literature što iz vlastita istraživanja, pronašli nekoliko zapisa o obredu krštenja te podosta marginalija na hrvatskoj ćirilici. Povod za istraživanje i rad bio im je navod Branka Fučića (1987.) da su demarkacijsku liniju glagoljice i ćirilice, postavljenu na tokove rijeka Vrbasa i Krke, pomicale migracije stanovništva u ranome novom vijeku. Takvi bi im zapisi mogli biti jedna od smjernica za razrješavanje podrijetla stanovništva sjevernodalmatinskoga priobalja i otočja. Jesu li ti pisani tragovi zaista odraz ranonovovjekovnih migracija, jesu li oni trag podrijetla novodoseljenoga stanovništva iz nekih istočnijih područja ili su tek potvrda suživota hrvatske višepismenosti?

Croatian Cyrillic script, Glagolitic script, Glagolitic registers of birth, Krka (river), Vrbas (river), archdiocese of Zadar, diocese of Nin, Branko Fučić

This paper deals with the existence, use and meaning of Croatian Cyrillic script in Glagolitic registers of births/ deaths/marriages in the area west of Krka. The authors have limited their research to Glagolitic registers of birth from the archdiocese of Zadar and diocese of Nin where they have found, based on literature and their own sources, several notes about the ritual of baptism and quite a few marginal notes in Croatian Cyrillic. The motive for this research came from a note from Branko Fučić (1987) that the demarcation line between Glagolitic and Cyrillic script, set on the flows of Krka and Vrbas rivers, was modified by the migrations of people in the early Middle Ages. Such records might serve as guidelines in determining the origin of people inhabiting north Dalmatian coast and islands. Are those written records really a reflection of early medieval migrations, are they a trace of origin of the people who came from certain eastern parts or do they merely confirm that Croatian people used multiple scripts? The results will serve as a further incentive to analyze and research these issues.