hrvatski

TEKSTUALNI IZVORI ZNANJA U NASTAVI PRIRODE I BIOLOGIJE I KVALITETA ZNANJA

Rad je podijeljen na deset poglavlja, a ostatak su literatura, sažetak na hrvatskom i na engleskom jeziku, životopis i prilozi. Osnovna poglavlja su: Uvod, Tekstualni izvori znanja, Znanje kao rezultat učenja, Postupak, Rezultati, Rasprava, Zaključak, Literatura te Sažetak. Zadatak ovog istraživanja bio je ispitati utjecaj rada na tekstualnim izvorima znanja na kvalitetu znanja u nastavi prirode i biologije te utvrditi kako će rad na takvim izvorima utjecati na razvoj kognitivnih sposobnosti učenja i iskustva u samostalnom učenju. Istraživanje je provedeno tako da je eksperimentalna skupina učenika programom, koji je obuhvaćao izradu sažetaka i samostalnu obradu teme, obučavana za rad na tekstualnim izvorima znanja. Nakon svakog polugodišta kvaliteta znanja je mjerena zadaćom konstruiranom u skladu s Bloomovom taksonomijom obrazovnih zadataka. Eksperimentalnu skupinu na početku istraživanja školske godine 2004./05. činilo je 167 učenika, dok je kontrolnu skupinu činilo 120 učenika. Zbog dužine trajanja eksperimenta (2004./05. do 2005./06.) broj učenika koji sudjeluju u eksperimentu se mijenjao. Anketa za ispitivanja iskustava učenika u samostalnom učenju provedena je na uzorku od 193 učenika eksperimentalne skupine. Istraživanje kvalitete znanja nakon primjene programa osposobljavanja rada na tekstualnim izvorima premoćno je potvrdila prvu hipotezu u korist eksperimentalne skupine. Što se tiče utjecaja dobi, spola i ocjene iz prethodnog razreda na kvalitetu znanja – evidentne su sljedeće pojave. Najbolja su postignuća učenika šestih razreda, nešto slabija sedmih i najlošija postignuća osmih razreda. Naime, učenici osmih razreda su samo jednu školsku godinu proveli u eksperimentu. Što se tiče spola, djevojčice su u svim zadaćama postigle bolja postignuća što se svakako može dovesti u vezu sa spolno determiniranim sposobnostima, ali ne baš sigurno i nužno. Zbog malog broja uzorka ispitanika autorica smatra kako se utjecaj dobi i spola mogu uzeti kao polazišta novih istraživanja u koje svakako treba implementirati spoznaje iz kognitivne psihologije i mnogo veći uzorak ispitanika. Također, postavlja se pitanje bi li se dobiveni rezultati postignuća (u odnosu na dob i spol) razlikovali kod srednjoškolske populacije. Što se tiče utjecaja prethodne ocjene na postignuća – test korelacije je pokazao bolje rezultate uradaka kod onih učenika koji su prethodno imali bolje ocjene. Iskustva učenika u samostalnom učenju su značajno pozitivna. To potvrđuju i rezultati ankete po kojima ukupno 76, 4% učenika šestog razreda, 71, 9% učenika sedmog razreda i 85, 1 % učenika osmog razreda smatra kako je sudjelovanje u programu izrade sažetaka i samostalne obrade teme rezultiralo s manjim utroškom vremena u učenju kod kuće. Indikativno je da su opet učenici šestih razreda u odgovorima najviše istaknuli pozitivan utjecaj programa na samostalno učenje i školski uspjeh. Autorica zaključuje kako je provedba programa ostavila pozitivne učinke i u kvaliteti znanja i u kognitivnim sposobnostima i u iskustvima samostalnog učenja kod kuće. Unatoč ovom i sličnim istraživanjima osposobljavanje za rad na tekstualnim izvorima znanja još uvijek nije percipirano kao ključno u procesu samostalnog učenja i permanentnog obrazovanja. Rezultati istraživanja potvrđuju sve hipoteze u korist eksperimentalne skupine. Kvaliteta znanja se pokazala najvećom kod učenika šestih razreda, zatim kod ispitanika ženskog spola i kod onih učenika koji su prethodno imali bolje ocjene.

tekstualni izvoru; udžbenik; nastava prirode; nastava biologije; kvalitet znanja

nije evidentirano