hrvatski

Dodiri Hrvatske i Ugarske u ozračju srednjoeuropske umjetnosti kasnoga srednjeg vijeka

Organizacija prostora sačuvanih spomenika sakralne arhitekture u sjevernoj Hrvatskoj pokazuje pripadnost srednjoeuropskom umjetničkom krugu. Posrijedi su spomenici iz vremena vladavine Sigismunda Luksemburškog te vladara iz kuće Jagelovića - Vladislava I, Vladislava II. i Ljudevita. S obzirom na stanje spomenika, puteve širenja stila i dodire s pojedinim srednjoeuropskim kamenarskim radionicama najbolje osvjetljavaju pojedini elementi građevina: svodovi, rebra, ključni kameni, konzole i portali. Na primjerima Sv. Jurja u Belcu i Sv. Marije u Remetincu moguće je očitati sličnosti sa spomenicima u Mađarskoj. Spomenici u istočnom dijelu međurječja Save i Drave sačuvani su još u manjem broju, pa je njihovu arhitekturu moguće proučavati tek na temelju dokumentacije (Sv. Marija u Voćinu), odnosno kamenim ulomcima (Ilok). Nastanak svodova u Iloku i Novoj Rači kod Bjelovara moguće je povezati s tzv. "vladislavskom gotikom", odnosno djelatnošću kraljevske radionice.

Hrvatska; srednja Europa; kasna gotika; sakralna arhitektura; svod; rebro; konzola

nije evidentirano