hrvatski

Zbrinjavanje otpada životinjskog podrijetla u duhu novih propisa

Otpad životinjskog podrijetla je specifičan i posmatran s higijenskog, epidemiološkog i ekološkog stajališta je potencijalno opasan supstrat. U Republici Hrvatskoj sakupljanje i zbrinjavanje otpada životinjskog podrijetla uređeno je Zakonom o veterinarstvu (NN 41/2007.), Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/2007.), i Pravilnikom o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (NN 87/2009.). U ovaj Pravilnik u potpunosti je u hrvatsko zakonodavstvo prenesena Direktiva 1774/2002 kojom se strogo kontrolira provođenje i pravilno postupanje s lešinama i ostalim otpadom životinjskog podrijetla. Ujedno je definirana podjela na visoko, srednje i nisko rizičnu kategoriju otpada životinjskog podrijetla. Iako u Republici Hrvatskoj nema registriranog oboljenja od goveđe spongiformne encefalopatije (Bovine spongiform encephalopathia) u postupku pristupnih pregovora EU definirani su načini zbrinjavanja otpadaka životinjskog podrijetla u objektima za toplinsku preradu (kafilerijama). Osim takvog načina zbrinjavanja otpada životinjskog podrijetla Direktiva 1774/2002 odobrava i druge metode zbrinjavanja kao što su anaerobna digestija, biodizel, kompostiranje, spaljivanje i suspaljivanje i alkalnu hidrolizu. Potrebno je napomenuti da kafilerijska obrada i dalje ostaje kao jedna od glavnih metoda zbrinjavanja otpada životinjskog podrijetla, uz stroge i jake mjere sigurnosti.

animalni otpad; okoliš; upravljanje otpadom; Hrvatska

nije evidentirano