hrvatski

Lički jezikoslovci kao dio hrvatskoga kulturnoga identiteta

Hrvatska regija Lika danas je zbog svojih prirodnih resursa prepoznata prvenstveno kao turistička destinacija, dok se njezinim kulturnim i povijesnim obilježjima pridaje nedovoljno pažnje i stavlja ih se na marginu svakodnevnih događanja. Kada se govori o kulturnim i znanstvenim aspektima Like, prva asocijacija su Nikola Tesla, Ante Starčević, grad Senj te prva hrvatska tiskara, dok se vrlo malo zna da iz Like potječu dva iznimna hrvatska jezikoslovca, pop Šime Starčević i Fran Kurelac. Šime Starčević (Klanac, 1784. - Karlobag, 1859.) autor je prve gramatike hrvatskog jezika pisane na hrvatskom jeziku, “Nova ricsoslovica iliricska: vojnicskoj mladosti krajicskoj poklonjena”. Fran Kurelac (Bruvno, 1811. – Zagreb, 1874.) poznati je hrvatski književnik i filolog, osnivač Riječke filološke škole. Iako različitih jezičih koncepata spomenuti lički jezikoslovci, dijelom i Ante Starčević(Veliki Žitnik, 1823. – Zagreb, 1896.), zadužili su kako regionalnu tako i cjelokupnu hrvatsku povijest i jezikoslovlje. Cilj rada je znanstvenoj zajednici predstaviti dosad nepoznate činjenice iz života ličkih jezikoslovaca, a sve u svrhu vrednovanja osoba koje su svojim djelovanjem doprinijele jeziku kao osnovnom pokazatelju identiteta jednog naroda.

Ante Starčević; Fran Kurelac; identitet; Lika; jezikoslovlje; Šime Starčević

nije evidentirano