hrvatski

Virusno-zarazna bolest hepatitis u učeničkoj populaciji

Virusni hepatitis najčešća je od svih zaraznih bolesti jer narušava mnogobrojne funkcije jetre. Poznato je pet vrsta virusa koji izazivaju hepatitis, a to su A, B, C, D i E. Od tih pet različitih virusa koji uzrokuju hepatitis, B i C jedina su dva koja mogu prijeći u kronični oblik uzrokujući dugotrajnu bolest. Hepatitisi B i C predstavljaju jednu od najvećih prijetnji globalnom zdravlju uzrokujući svake godine smrt približno milijun ljudi. Pravilna prehrana vrlo je važan čimbenik u liječenju svih oblika hepatitisa. Treba povećati unos vlakana pojačanom potrošnjom cjelovitih žitarica, voća, povrća te kuhanih suhih mahunarki. Takva prehrana pospješuje odstranjivanje žučnih kiselina i otrovnih tvari koje se talože u jetri i žučnom mjehuru. U prevenciji hepatitisa ključni čimbenici su cijepljenje, pravilna higijena i zdrav razum. Treba se držati izreke koja je stvorena u skladu s ciljevima higijene: „Bolje spriječiti, nego liječiti.“ Hepatitis A akutna je upala jetre uzrokovana virusom hepatitisa A. Prenosi se fekalno – oralnim putem, te se često naziva i „bolešću prljavih ruku“. Najčešće obolijevaju djeca i osobe mlađe životne dobi. Bolest je blaga i može proteći i nezamijećeno, a njenim prebolijevanjem ostaje trajna imunost. Hepatitis B bolest je uzrokovana virusom B hepatitisa. Virus se u krv unosi najčešće: transfuzijom krvi ili plazme, nedovoljno steriliziranim iglama, ali i drugim predmetima koji su prije toga bili u dodiru s krvlju oboljelog ili vironoše bez kliničkih znakova. Bolest se može prenijeti i slinom, a isto tako i spolnim putem. Hepatitis B se smatra težom bolešću od koje godišnje umire 250.000 ljudi, a broj zaraženih je oko 2 milijarde. On je sto puta češći i sto puta više zarazan nego virus AIDS – a. Zbog ozbiljnosti ove bolesti provodi se cijepljenje kod pojedinih rizičnih skupina. U Hrvatskoj je od 2000. godine cijepljenje protiv hepatitisa B uvedeno u kalendar obveznih cijepljenja i sada se provodi u trima dozama u 6. razredu osnovne škole. Virusni hepatitis C bolest je koja je po kliničkoj slici, sklonosti kroničnom obliku, te načinu prijenosa, vrlo slična hepatitisu B. No, hepatitis C je još uvijek velika nepoznanica i dalek je put do dostizanja razine znanja o njemu koje bi dosegnulo znanje o hepatitisu B. Hepatitis D je bolest koja se može pojaviti tek uz nazočnost hepatitisa B. Dakle, svi koji su već zaraženi virusom hepatitisa B osjetljivi su na virus hepatitisa D. Hepatitis E bolest je koja je pak po kliničkoj slici i putovima prijenosa gotovo istovjetna hepatitisu A. Razlika je u tome što se kod hepatitisa E virus i protutijela na virus hepatitisa A ne mogu dokazati. I još jedna razlika je ta što se hepatitis E najviše pojavljuje u mladeži, a manje u djece i starijih. Svrha mog diplomskog rada bila je istražiti koliko je djece mlađe školske dobi čulo za bolest hepatitis, te što su čuli o toj bolesti. U tu svrhu koristila sam anketu koja je sastavljena od 11 pitanja (9 pitanja zatvorenog tipa i 2 otvorenog). Uzorak za ovo istraživanje činilo je 35 učenika trećeg i četvrtog razreda Osnovne škole „Dragalić“ u Dragaliću. Nakon analize učeničkih odgovora doznala sam ono što sam i očekivala s obzirom da učenici u školi ne uče o hepatitisu. Za tu bolest čule su samo 4 djevojčice, 2 iz trećeg razreda te 2 iz četvrtog razreda. Kako bih učenike upoznala s bolesti hepatitis održala sam sat razrednika na tu temu u oba razreda. Učenici su bili jako zainteresirani i to je dokaz da djecu ne treba podučavati samo onome što je propisano programom. Sve što će im koristiti u svakodnevnom životu potrebno im je i na mom primjeru pokazalo se da im je to jako zanimljivo, te da su otvoreni za usvajanje novih znanja.

hepatitis; putovi prijenosa; anketa; razredna nastava

nije evidentirano