hrvatski

Procesna organizacija i uspješnost visokih učilišta

Svrha provedenog istraživanja je istražiti najvažnije fenomene ključnih procesa organizacije visokih učilišta, unutarnje i vanjske odrednice koje učilište determinira u kontekstu uspješnosti ; istražiti obrazovni proces i mogućnosti primjene informatičke tehnologije te provjeriti na koji su način ishodi obrazovnih procesa u sprezi s uspješnošću visokih učilišta. U tu svrhu u prvoj fazi istraživanja faktorskom analizom su izdvojene ključne odrednice i pokazatelji uspješnosti visokih učilišta prema percepciji ispitanika, nastavnika i suradnika u nastavi četiri najveća sveučilišta u Hrvatskoj. Ključnim pokazateljima uspješnosti se može smatrati 35 pokazatelja od kojih su svi iznimno visoko ocijenjeni. Navedene pokazatelje uspješnosti je moguće grupirati u 6 kategorija i to: Financijski pokazatelji, Pokazatelji strategije, Pokazatelji vezani uz napredak kroz studij, Pokazatelji vezani uz uspješnost studenata, Pokazatelji vezani uz znanstveni rad i Pokazatelji vezani uz mobilnost nastavnika. Usporedbom izlučenih odrednica uspješnosti obrazovne djelatnosti s karakteristikama procesne organizacije uočeno je da konfiguracija latentne varijable "Procesna organizacija obrazovnih procesa“ (α=0, 843) vrlo dobro reflektira karakteristike procesne organizacije (u 8 od 10 odrednica u prvom faktoru se očituju karakteristike procesne organizacije). S obzirom na povezanost varijabli koje karakteriziraju informatičku podršku dijelu obrazovnog procesa (samoprocjena znanja kroz sustav za e-učenje) s uspjehom na kolokvijima i ispitima te analizom varijanci prolaznosti u odnosu na kolegije istog semestra i istog kolegija kroz tri godine, može se tvrditi da informatička podrška obrazovnim procesima pozitivno utječe na uspješnost iskazanu relevantnom skupinom pokazatelja. Posljednji dio istraživanja naslanja se na rezultate prethodna dva dijela izradom simulacijskog modela koji omogućava optimizaciju ključnih pokazatelja uspješnosti obrazovnih procesa. Simulacijskim eksperimentom istražuje se efekt povećanja prolaznosti kolegija koji bi predstavljao rezultat informatičke podrške. Kako se ne može očekivati implementacija testova za samoprocjenu znanja na svim kolegijima, simulacijski eksperiment istražuje efekt povećanja prolaznosti na polovici predmeta i to za najveću skupinu studenata. Prema simuliranim podacima postotak studenata koji završavaju studij je bitno bolji od realnih podataka i ekvivalentno - bitno je manji broj onih koji od studija odustaju. Za cjelokupni sustav relativno malo povećanje prolaznosti (3%) na polovici predmeta za 60% populacije ima snažan efekt. Empirijski provjereni niz odrednica i pokazatelja visoka učilišta mogu procijeniti prema vlastitom kontekstu i koristiti za osmišljavanje i izradu modela praćenja vlastite uspješnosti. Obzirom na obilje literature iz područja mjerenja performansi i razvoja procesne orijentacije izazov je definirati kriterije za uspostavu sustava koji bi trebao mjeriti performanse visokog učilišta u ovisnosti o performansama njegovih procesa. Očekuje se da će rad pridonijeti raspravama o mjerenju performansi visokih učilišta i njihovoj procesnoj orijentaciji te da će se pokazati korisnim kako znanstvenicima tako i upravama visokoškolskih ustanova, ali i svim onim osobama koje su izravni dionici procesa u visokom obrazovanju, studentima i nastavnicima.

Procesna organizacija; visoka učilišta

nije evidentirano