hrvatski

Realistička teorija međunarodnih odnosa i temeljni etički problemi u javnoj upravi i diplomaciji

Prihvatimo li tezu da realistička teorija ima prihvatljiv odgovor na pitanje o tome što zapravo pokreće međunarodne odnose, suočit ćemo se ujedno s činjenicom da se u tim odnosima pojam moralnog principa često podređuje vrhovnoj vrijednosti "nacionalnog interesa". Realisti su u smislu etičke paradigme konzekvencijalisti, dok su idealisti redovito pristalice etike dužnosti. Najživlja rasprava idealista i realista u međunarodnim odnosima odvija se upravo na području morala. Uzimajući primjer papinske diplomacije u odnosu na druge, građanske modele, kao i svima poznatog djelovanja Sokrata i Pilata (pri čemu je prvi primjer idalista, a drugi klasičnog realista) članak nastoji upozoriti na temeljne etičke probleme u diplomaciji i javnoj upravi, kao i ocrtati glavne točke rasprave koja se vodi između idealista i realista o tim problemima, te u konačnici predlaže jedinstven stav oko kojeg bi se, unatoč velikim razlikama, mogli složiti i jedni i drugi.

međunarodni odnosi; diplomacija; realizam; Sokrat; Poncije Pilat; Sveta Stolica

nije evidentirano