hrvatski

Geologija Golog otoka, njena interpretacija i prezentacija u sklopu geoparka

Nakon obavljenih iscrpnih terenskih istraživanja na Golom otoku, iz prikupljenih uzoraka izrađeni su mikroskopski preparati i acetatne folije. Pomoću njih određeno je više tipova vapnenaca i breča različite starosti. Najstarije stijene rasponu gornji cenoman - donji turon. Na temelju foraminifera Nezzazata simplex, Vidallina radoicicae, Pseudonummoloculina sp., Istroloculina sp., Spiroloculina sp., Pseudolitunella sp. određena je starost krednih vapnenaca kao gornji cenoman, dok zajednica planktonskih foraminifera i oligosteginida dokazuje starost gornji cenoman - donji turon, odnosno sam prijelaz između ta dva razdoblja. Boksit se taložio na granici kreda - tercijar kada je prostor Jadransko-Dinaridske karbonatne platforme bio emergiran. Nakon emerzije uslijedila je transgresija kada su se taložili alveolinski i numulitni vapnenci. Starost alveolinskih vapnenaca je određena kao ypres (donji eocen) na temelju provodne vrste Alveolina cuspidata, dok je za numulitne vapnence starost taloženja određena kao donji do srednji eocen. Kredni i eocenski vapnenci zajedno s boksitima sudjeluju u tektonskim pokretima koji su obilježeni s dvije faze. Prvu fazu karakterizira boranje što se vidi iz prebačene antiklinale koja se može pratiti duž gotovo čitavog Goliog otoka. Drugu fazu karakterizira strike-slip rasjedanje s horizontalnom komponentom pomaka, što se vidi iz antitetičkog rasjedanja i konjugiranih parova rasjeda. Na terenu su uočene breče kvartarne starosti. Drugi cilj ovog rada bilo je i predlaganje geološke staze. Tako je predložena geološka staza koja je duga otprilike 9 km i na njoj će biti označeno 20 točaka.

kreda; eocen; kvartar; karbonati; breče; mikrofacijes; Jadransko-Dinaridska karbonatna platforma; geopark; geološka staza

nije evidentirano