hrvatski

UTJECAJ DIDAKTIČKIH STRATEGIJA NA KVALITETU ZNANJA U NASTAVI KEMIJE

Rad je podijeljen na osam poglavlja, a ostatak su literatura, sažetak na hrvatskom i na engleskom jeziku, životopis i prilozi. Osnovna poglavlja su: Uvod, 1. Didaktičke strategije, 2. Kvaliteta znanja, 3. Metodologija empirijskog istraživanja, 4. Postupak, 5. Rezultati, 6. Rasprava, 7. Zaključak, 8. Literatura. Pedagoški eksperiment u kojem se istraživao utjecaj strategija na kvalitetu znanja, proveden je na hotimičnom uzorku učenika trećih razreda prirodoslovne, opće i jezične gimnazije u Zadru, a istraživanje mišljenja učenika o grupnoj i frontalnoj nastavi kemije, provedeno je na učenicima Gimnazije Franje Petrića u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu prirodoslovne i opće gimnazije (N=395). Anketa je provedena i kod učenika trećih razreda Gimnazije Vladimira Nazora opće i jezične gimnazije u Zadru (N=75). Eksperimentalna grupa učenika trećih razreda koja je radila grupnim modelom imala je 115 učenika, a kontrolna grupa, također trećih razreda, koja je radila u sklopu frontalne nastave, imala je 92 učenika. Projektna nastave je provedena s trideset učenika trećeg razreda gimnazije. Bez obzira što prva hipoteza nije potvrđena, tj. da grupna nastava nije uspješnija od frontalne nastave u stjecanju kvalitete znanja, grupni rad ne zaostaje za frontalnim radom po pitanju usvojenosti i razumijevanju sadržaja iz kemije. Pokazalo se da grupna nastava, kao strategija, znatno pomaže razvoju kvalitete znanja, jer su učenici eksperimentalne grupe ostvarili visoka postignuća na ispitivanju kvalitete znanja. Također, sami učenici eksperimentalne grupe smatraju da grupni rad izaziva aktivno učešće na satu pa stoga pomaže u boljem razumijevanju sadržaja iz kemije, stimulira razmišljanje, povezuje znanja i iskustva u cjelinu. Većina učenika je zadovoljnija grupnom nastavom nego frontalnom nastavom te su osposobljeniji za suradnju u grupnom načinu rada. Tako je potvrđena druga hipoteza istraživanja. Učenicima se i dalje najviše sviđa model nastave u kojoj nastavnik predaje (uz tehnološki obogaćenu nastavu), a oni slušaju. Autorica smatra da školovanje, u kojem prevladava predavačka nastava gdje se serviraju gotove činjenice, stvara otpor prema aktivnom i samostalnom radu. Učenici koji nisu do znanja došli osobnim intelektualnim radom, već usvajanjem i zapamćivanjem gotovih rezultata, ne mogu odjednom prionuti zadovoljavanju zahtjeva koji traže kvalitetu znanja.

didaktičke strategije; nastava kemije; projektno učenje; grupni rad

nije evidentirano