Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Glagolske kategorije aspekta, vremena i akcionalnosti u usvajanju hrvatskog jezika (CROSBI ID 365664)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Hržica, Gordana Glagolske kategorije aspekta, vremena i akcionalnosti u usvajanju hrvatskog jezika / Pranjković, Ivo ; Kovačević, Melita (mentor); Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu, . 2011

Podaci o odgovornosti

Hržica, Gordana

Pranjković, Ivo ; Kovačević, Melita

hrvatski

Glagolske kategorije aspekta, vremena i akcionalnosti u usvajanju hrvatskog jezika

Gramatičke kategorije glagola oduvijek su bile predmetom interesa lingvistike i srodnih disciplina jer u većini jezičnih sustava upravo glagolsko vrijeme, aspekt, akcionalnost i glagolski način čine jezgru jezične kompetencije i proizvodnje. Upravo je zato proučavanje usvajanja glagolskog sustava ključno je za opis usvajanja jezika općenito, a glagolske kategorije aspekta, akcionalnosti i glagolskog vremena spadaju u najkompleksnije jezične kategorije koje dijete mora usvojiti. Ovome je istraživanju cilj razjasniti način usvajanja glagolskog sustava u hrvatskome, a pri tome su kao teorijski okvir poslužile dvije tipološki orijentirane teorije. Primjenom teorijskih postavki prirodne morfologije na proučavanje jezičnog usvajanja (Dressler i Karpf, 1995.) predviđa se različito vrijeme usvajanja gramatičkih kategorija s obzirom na tipološke osobine jezika, posebno morfološku složenost. Tipološki orijentirana teorija usvajanja AVA kategorija (Bertinetto i Noccetti, 2006.) napušta težnju za univerzalnošću i povezuje usvajanje glagolskih kategorija s načinom na koji pojedini jezik izražava AVA kategorije. Dosadašnje spoznaje u proučavaju kategorija aspekta, vremena i akcionalnosti u jezičnom usvajanju mogu se podijeliti na dvije osnovne linije. Jedna struja u istraživanjima kreće od pretpostavke da proces usvajanja ovih kategorija potiče aspekt, a druga struja smatra da je to akcionalnost. Vremenska komponentna ne uzima se kao čimbenik u tim teorijama. Bertinetto i Noccetti formiraju teoriju koja polazi od pretpostavke da dijete koje usvaja jezik na samom početku jezičnog usvajanja glagolskih kategorija formira združeni koncept. U njemu su glavna semantička značenja glagola neodređena i isprepletena (vremensko označavanje, aspekt, akcionalnost). U tom bi se slučaju zadatak postavljan pred dijete tijekom jezičnog usvajanja sastojao od postupnog odvajanja tih dimenzija, sve do dostizanja cilja, jezičnog ponašanja odraslih govornika. Pri tome su govorniku kao izvor informacija dostupni samo leksički i morfološki oblici ciljnog jezika, to jest način na koji su u jeziku prikazani kontrasti glagolskih kategorija, kao i uočljivost tih razlika. Usvajanje bi se glagolskih kategorija trebalo gledati s obzirom na pojedini jezik, to jest način na koji taj jezik izražava AVA kategorije. Jedna od temeljnih metoda istraživanja jezičnog usvajanja analiza je longitudinalno prikupljenih korpusa dječjeg jezika. U ovom se radu analizira Hrvatski korpus dječjeg jezika (Kovačević, 2002.), u nastavku označen kao HKDJ. HKDJ je nastao longitudinalnim praćenjem troje jednojezične djece, govornika hrvatskog jezika, u razdoblju od početaka jezičnog usvajanja do otprilike treće godine života. Zapisi u korpusu morfološki su opisani. To znači da je svaka pojavnica u određenom transkriptu morfološki opisana u skladu s unaprijed određenim kategorijama. Ovaj je proces u većem dijelu automatiziran i vođen je isključivo oblikom glagola. Za ovo istraživanje bilo je tradicionalnom označavanju korpusa dodano nekoliko elemenata opisa glagolskog sustava. Tijekom istraživanja svaka je pojavnica glagola kodirana s obzirom na morfološki oblik, ali i na situaciju u kojoj je primijenjena. Pri tome su razdvojene pojavnice djece i odraslih govornika kako bi bilo moguće usporediti dva različita idioma, dječji jezik i govor usmjeren djetetu. Rezultati pokazuju da se u usvajanju hrvatskog jezika glagolske kategorije aspekta, vremena i akcionalnosti javljaju rano, posebno u usporedbi s jezicima manje razvijene glagolske morfologije. Ovakvi su rezultati očekivani s obzirom na teorijske postavke prirodne morfologije primijenjene na jezično usvajanje. U skladu s teorijom koju su formirali Bertinetto i Noccetti drugi je nalaz ovog istraživanja koji upućuje na opreku u glagolskom vidu kao na prvu formalnu- funkcionalnu opreku koja se pojavljuju u jezičnom usvajanju u hrvatskome.

aspekt; akcionalnost; aktionsart; glagolski vid; glagolsko vrijeme; jezično usvajanje; usvajanje morfologije; korpusno istraživanje dječjeg jezika

lozinka za otvaranje dokumenta: GHAVA ; dokument se ne otvara u pregledniku Google Chrome

engleski

Aspect, Tense and Actionality in Acquiring Croatian as a First Language

nije evidentirano

aspect; actionalitiy; Aktionsart; grammatical aspect; lexical aspect; tense; language acquisition; acquisition of morphology; corpus-based research of child-language

nije evidentirano

Podaci o izdanju

321

14.07.2011.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Pedagogija