hrvatski

Obrazovanje i karijera: nastajanje novog identiteta Slavonije i Baranje

Odnos prema radu i obrazovanju danas je evoluirao do te mjere da im se dodjeljuju gotovo ista egzistencijalna značenja. Rad bez obrazovanja, kao i obrazovanje bez primjene u budućem radu i karijeri više gotovo da i ne postoje. Upravo prema tome koliko su obrazovanje i obrazovana populacija („radnici znanja“) uključeni u gospodarstvo nekoga društva, skloni smo to društvo percipirati više ili manje razvijenim, perspektivnim i naprednim. Promatramo li u tom kontekstu hrvatsko društvo, često ćemo doći do proturječnih zaključaka: s jedne se strane eksplicitno zagovara obrazovanje i stručnost kao legitimacija puta u društvo znanja, a s druge su strane u našoj svakodnevici i dalje prisutni obrasci predtržišne svijesti, obrasci „veza“, „podobnosti“, „rodbine“ i „zavičajnog porijekla“, kojima za karijeru i položaje obrazovanje nije ključni čimbenik. Takve „obrasce“ možemo percipirati kao utjecaj sociokulturnog nasljeđa kojega se društvo teško odriče, ali koje može biti i svojevrsni otpor „europeizaciji“. Koliko su današnji studenti skloni prihvaćati takvo sociokulturno nasljeđe, a koliko su tržišno, karijeristički i „europejski“ orijentirani prikazat ćemo u članku na temelju dijela rezultata istraživanja provedenog u siječnju 2011. godine na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Samim time ćemo dotaknuti i pitanje nastaje li novi identitet Slavonije i Baranje.

obrazovanje ; ekonomija znanja ; radnici znanja ; karijera ; identitet

nije evidentirano