hrvatski

Etički aspekti epidemioloških istraživanjima zlostavljanja i zanemarivanja djece: zaštita dobrobiti djeteta sudionika i metodološke implikacije

Djetetovo pravo na sudjelovanje i zaštitu dobrobiti u istraživanjima zlostavljanja i zanemarivanja je osjetljivo pitanje kojem treba posvetiti posebnu pozornost u planiranju istraživanja. Metodološke implikacije različitih etičkih zahtjeva će biti prikazane na primjeru BECAN istraživanja (www.becan.eu) koje se provodi u 9 zemalja jugoistočne Europe. Kao prvo, analizirat će se „psihološka cijena” sudjelovanja u istraživanjima osjetljivih tema, kao što je izloženost nasilju, koja kod djece mogu izazvati neugodu i tjeskobu. Pri tom polazimo od modela informacijskog procesiranja traume (Hartman i Burges, 1993) po kojem je uznemirenost djeteta koje sudjeluje u istraživanju ovakvog sadržaja povezana s razinom traumatizacije doživljenim nasiljem. Pod tim vidom posebna pozornost će se posvetiti mjerama zaštite dobrobiti djeteta. Slijedi analiza odnosa aktivnog i pasivnog pristanka roditelja i prava djeteta na izražavanje mišljenja o osjetljivim temama u istraživanjima za njih značajnih tema. Iako je za projekt u cjelini predviđen pasivni pristanak roditelja, u nekim zemljama koje sudjeluju u istraživanju roditelji djece mlađe od 14 godina trebaju dati aktivni pristanak za njihovo sudjelovanje. Pilot istraživanje u Hrvatskoj (HR), Bosni i Hercegovini (BiH) i Makedoniji (MK) pokazalo je da kada se obrasci za informirani pristanak i pismo objašnjenja šalju roditeljima, velik broj roditelja odbija dati svoju suglasnost: 46% u HR , 58% u BiH i 48% u MK. Kada se roditeljima pristupi na roditeljskom sastanku 8% roditelja u HR i 20% u BiH odbija dati pristanak. Raspravljat će se o metodološkim implikacijama i izazovu usklađivanja zaštite roditeljskog prava na donošenje odluka o vlastitoj djeci i prava djece na sudjelovanje u istraživanjima povezanima s traumatskim događajima.

Zlostavljanje i zanemarivanje djece; etika; istraživačke implikacije; pristanak

nije evidentirano