hrvatski

Centralno bankarstvo u federativnim državama s posebnim osvrtom na Jugoslaviju

Jugoslaviji bi odgovarala centralna banka organizirana kao dioničko društvo, u kojoj bi 51 posto kapitala imale republike, a preostalih 49 posto pravne i privatne osobe. Najviši organ banke bila bi skupština dioničara. Njeno savjetodavno tijelo - vijeće direktora centralne banke - sastojalo bi se od šest predstavnika republika i šest predstavnika ostalih dioničara, a izvršno tijelo - izvršni odbor - bi činili guverner centralne banke i dva njegova zamjenika. Stvaranje dioničke centralne banke može se možda smatrati već prevladanim oblikom. U svijetu, naime, prevladavaju državne centralne banke i mnoge centralne banke su od dioničkih društava prerasle u državne. Ipak, postoje dioničke centralne banke koje i dalje vrlo dobro djeluju (npr. u Austriji i Švicarskoj). U Jugoslaviji se prelazak na takvu banku može promatrati kao jedan od pokušaja rješavanja problema društvenog vlasništva, definiranja odnosa između (nepostojeće) savezne države i republika, rješavanje utjecaja republika na organizaciju, poslovanje i upravljanje centralnom bankom, ali i većeg uključivanja javnosti - i privatnih i pravnih osoba - i njihovih sredstava u sve oblike vlasništva s jedne i sudjelovanja javnosti u javnom životu s druge strane. Jer, na taj će način, ta javnost na skupštini dioničara moći predlagati svoje kandidate za najviše funkcionare centralne banke, utjecati na način kontrole poslovanja centralne banke, i potpomoći ostvarenje veće neovisnosti centralne banke od države i njenog miješanja u odluke i poslove centralne banke.

bankarski sustav

nije evidentirano