hrvatski

Centralna banka i financiranje države

Proučavanjem odnosa centralne banke i države općenito, te odnosa Narodne banke Jugoslavije i države, kao jedno od mogućih rješenja problema nameće se ideja o osnivanju dioničke centralne banke, u kojoj bi dio kapitala pripadao državi, a dio pravnim i privatnim osobama. Osnivanje dioničke centralne banke može se promatrati kao jedan od pokušaja rješavanja problema društvenog vlasništva, definiranja odnosa između federalnih jedinica, rješavanje pitanja utjecaja republika na organizaciju, poslovanje i upravljanje centralnom bankom, ali i većeg uključivanja javnosti - i privatnih i pravnih osoba - te sredstava javnosti u sve oblike vlasništva, s jedne strane, i sudjelovanja javnosti u javnom životu, s druge strane. Jer, na taj će način, ta javnost na skupštini dioničara moći predlagati svoje kandidate za najviše funkcionare centralne banke, utjecati na način kontrole poslovanja centralne banke, i što je možda najvažnije, potpomoći ostvarenje veće neovisnosti centralne banke unutar države i sprečavanje državnog uplitanja u odluke i poslove centralne banke. Adekvatnim zakonom o dioničkoj centralnoj banci potrebno je regulirati njen odnos s državom, te pitanje sudjelovanja u financiranju države. Država se umjesto dosadašnjeg neograničenog posezanja na račune centralne banke mora orijentirati na izdavanje vrijednosnih papira za financiranje svojih potreba. Uloga centralne banke kao fiskalnog agenta pri tome je od presudne važnosti. Financiranje državnih potreba izdavanjem vrijednosnih papira predstavljalo bi pokušaj unošenja reda u trošenje države, a utjecalo bi i na oživljavanje financijskog tržišta i afirmaciju trgovine vrijednosnim papirima i u jugoslavenskim uvjetima.

centralna banka

nije evidentirano