hrvatski

Utjecaj planiranih obalnih naselja sekundarnog stanovanja na socijalni i prirodni okoliš

Pag je otok koji ima svojevrsnu “tradiciju” planske izgradnje: prvi primjer vidljiv je već u 15. stoljeću kada je grad Pag „premješten“, te ponovno izgrađen na novoj, povoljnijoj, lokaciji. Tridesetih godina 20. stoljeća zbog pojave malarije u močvarnim područjima kod sela Kolan, pod utjecajem Andrije Štampara i Škole narodnog zdravlja, planiralo se preseljenje čitavog sela na lokaciju uvale Mandre. Iako je izvršena parcelacija zemljišta i napravljeni nacrti, niti jedna kuća nije izgrađena i naselje u zamišljenom obliku nikada nije ostvareno. Drugi primjer je naselje Gajac. Značajniji turistički razvoj na sjevernom je Jadranu potaknuo izgradnju novih oblika turističkih smještajnih kapaciteta kao što su bila cjelovita turističko-stambena naselja. Tako je krajem osamdesetih godina 20-og stoljeća nastalo naselje (grad) Gajac s preko 1500 apartmana. Koristeći se primjerima naselja Mandre i Gajac s otoka Paga, u radu se analizira nastanak i razvoj planiranih naselja, te njihov odnos sa susjednom lokalnom zajednicom i posljedice u okolišu.

otok; planirana naselja; sekundarno stanovanje; Mandre; Gajac

nije evidentirano