hrvatski

Pravni okvir za razvitak poljoprivrede i ruralnog prostora Grada Zagreba

Kvalitetni pravni propisi iz područja poljoprivrede kao i dobro organizirana i učinkovita uprava, koja provodi iste, mogu uvelike pridonijeti stanju u poljoprivredi jer će se stvoriti poticajni uvjeti i okruženje za razvitak poljoprivrede i ruralnih područja. Programi i mjere ruralnog razvoja moraju iznalaziti odgovore na nepovoljne uvjete života u ruralnim područjima, kao što su: siromaštvo, nezaposlenost, ovisnost o državnim potporama i sivoj ekonomiji, odljev mladih, gubitak nade, pomanjkanje povjerenja u vlast, nedostatak poduzetnosti ili sposobnosti za razvoj inicijativa. Kroz SWOT analizu razvoja poljoprivrede na području Grada Zagreba možemo locirati njene glavne slabosti i prednosti te na temelju toga odrediti prioritetne mjere i ciljeve koji nam pokazuju „smjerokaz“ - u kom pravcu bi trebala ići pravna regulativa. SWOT analiza razvoja poljoprivrede na području Grada Zagreba Tablica 5.1. SWOT analiza razvoja poljoprivrede na području Grada Zagreba Snage Strenght Slabosti Weakness Iznadprosječna veličina kućanstva Duga tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji Agroekološki uvjeti, tehnološko znanje i blizina Zagreba Želja za pozitivnim promjenama Poduzetnički duh Iskusna radna snaga u određenim oblastima Tradicija proizvodnje određenih proizvoda Preduvjeti za razvitak poljoprivrede (poljoprivredno zemljište, zadruge, ....) Geografski položaj Klimatski uvjeti i nezagađeno zemljište Područje s obiljem vode Slaba prepoznatljivost postojećih prirodnih resursa Problemi poljoprivrednog zemljišta Proizvodna i tržna neorganiziranost proizvođača Težak pristup kapitalu Neodgovarajuća tehnologija i oprema Nedostatak kreativnih ideja Loš menadžment i marketing Nedostatna stručna podrška Nezainteresiranost mladih za poljoprivredu Neodgovarajuća podrška poduzetnicima Neujednačenost kvalitete proizvoda Niska specijalizacija i nedostatak standardizacije kvalitete Pre-investiranost, nedovoljno razvijeni skladišni kapaciteti, upitnost svrhe investiranja na malim gospodarstvima Mala veličina gospodarstva ne dozvoljava brz rast na temeljima ekonomije razmjera Nedostatak zadovoljavajućeg protoka informacija o EU standardima i zahtjevima Nizak udio visoko prerađenih proizvoda i nedostatak brendiranih proizvoda Prigode Opportunities Prijetnje Threats Suradnja sa susjednim Županijama Velike mogućnosti plasmana na ZG tržištu Mnoštvo kanala promocije u ZG Prodaja na kućnom pragu Mogućnost suvenirske prodaje Mogućnost brendiranja proizvoda Porast potražnje za hranom proizvedenom u neposrednoj blizini ili «domaćom hranom» Prerada voća i proizvodnja prerađevina Agroturizam kao kanal plasmana Razvitak edukativnog turizma Privatizacija državnog zemljišta IPARD i strukturalni fondovi Povećana specijalizacija i unaprjeđenje tehnoloških procesa Smanjenje poljoprivrednih površina Puno posrednika od proizvođača do potrošača Ulazak jeftinijih proizvoda i nelojalna konkurencija Budućnost tržnica zbog velikih trgovačkih lanaca Veliko administriranje kod kredita, ali i kod prijava za bespovratna EU sredstva za poljoprivredu Ograničen pristup kapitalu ( dugo razdoblje realizacije kredita i visoke kamate) Propuštanje prilike zauzimanja boljih tržišnih pozicija prije ulaska u EU Povećanje troškova radne snage Zagađenja voda, tla, uništenja bioloških raznolikosti uslijed neodrživih poljoprivrednih praksi Prespora reorganizacija i restrukturiranje Izvor: Studija “Ocjena postojećeg stanja ruralnog prostora, istraživanje i utvrđivanje prioriteta i ciljeva razvitka ruralnog prostora na području grada Zagreba za razdoblje 2009.-2016. „ Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju, Zagreb, Ožujak 2010., str.77. Ako se analiziraju prednosti i nedostaci poljoprivrede i ruralnog područja grada Zagreba može se doći do zaključka da bi u budućnosti postojeći pravni okvir trebalo upotpuniti pravnim propisima koji bi omogućavali provođenje slijedećih sedamnaest mjera i ciljeva: 1) Formiranje poljoprivredno proizvodnih zona ; Poljoprivredni ruralni prostor Grada ugrožen je širenjem nepoljoprivrednih djelatnosti te stambenih zona. S druge strane, „plitkost“ prostora često je u neskladu sa izgradnjom poljoprivrednih proizvodnih objekata kao što su staje, peradarnici, prostori za stajnjak itd. Srednjoročno i dugoročno planiranje proizvodnje te s time i dodatna i/ili nova ulaganja susreću se sa problemom određenja poljoprivredne proizvodne zone. Zbog toga je potrebno što prije odrediti poljoprivredni proizvodni prostor u kojem se ne bi mogla razvijati nijedna aktivnost koja bi ugrozila njegovu osnovnu proizvodnu funkciju. Srednjoročno i dugoročno planiranje proizvodnje te s time i dodatna i/ili nova ulaganja susreću se sa problemom određenja poljoprivredne proizvodne zone. Zbog toga je potrebno što prije odrediti poljoprivredni proizvodni prostor u kojem se ne bi mogla razvijati nijedna aktivnost koja bi ugrozila njegovu osnovnu proizvodnu funkciju. Prioritetno je prostorno planski utvrditi: poljoprivredno i urbano zemljište, rekreativne i strateške prostore. Jedino tako možemo zaustaviti devastiranje prostora i prirodno uključiti industriju, kao nadgradnju na ruralnom prostoru. Pravni okvir: • Na temelju dosadašnjih istraživanja i strateških dokumenata Grada izraditi i dati u javnu raspravu dokument „Poljoprivredno proizvodne zone“ a u prostorno planskim dokumentima grada zagreba zaštititi tj. rezervirat prostor za određenu poljoprivrednu djelatnost te omogućiti lakše ishođenje dozvola za poljoprivredno gospodarsku gradnju. 2) Okrupnjavanje i uređenje zemljišta ; Razvitak konkurentnije poljoprivrede Grada može se očekivati primjenom učinkovitijih tehnologija za što je preduvjet bolje gospodarenje poljoprivrednim zemljištem. Na području Grada zbog postojećeg stanja nužno je provesti dva procesa i to proces okrupnjavanja proizvodnih jedinica te istodobno hidro-pedološko i melioracijsko uređenje poljoprivrednih površina. Cilj je okrupnjivanje posjeda kako bi se omogućila učinkovitija i konkurentnija proizvodnja (učinkovitije korištenje mehanizacije, smanjenje troškova proizvodnje, specijalizacija) i prevladala ograničenja razvoja poljoprivrede koju karakteriziraju mali, usitnjeni i rascjepkani posjedi i poljoprivredne površine. Zbog „sukoba“ mnoštva interesa koji se preklapaju na ograničenim poljoprivrednim površinama Grada bitna je dobra suradnja svih zainteresiranih institucija. U provođenju ove mjere bitno je:  primijeniti postojeću zakonsku legislativu koja uređuje problematiku poljoprivrednog zemljišta  pristupiti provođenju preporuka iz istraživačkog projekta „Inventarizacija poljoprivrednog zemljišta grada Zagreba i preporuke za poljoprivrednu proizvodnju“ te „Plan navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem Grada Zagreba“  organizacijske i tehničke rokove za izvršavanje primjene i preporuka  svakodnevno vrednovanje i zoniranje poljoprivrednog zemljišta, opaske vezane za pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe  procjena troškova za proces konsolidacije poljoprivrednog zemljišta, prognoza vezano za trajanje i definiranje odgovarajućih dijelova, itd.  prijedlog kontrolne liste za mjere napretka u restrukturiranju zemljišta (koraci nadgledanja i vrednovanja).  izrada studije zainteresiranosti za preuzimanje gospodarstva od mladih poljoprivrednika Ovu mjeru treba povezati sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i rezultatima i preporukama prije navedenih projekata. Pravni okvir:  trebao bi biti Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju i Program okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta u RH od 2009. do 2021., a na nivou grada Zagreba Program poticanja razvitka poljoprivrede i šumarstva na području grada Zagreba (u sklopu kojeg bi trebalo uvjetovati dobivanje potpore posjedovanjem veće površine poljoprivrednog zemljišta koje se obrađuje (npr. minimum od 3, 5 ha koliko je prosječna veličina posjeda na području Grada Zagreba). 3) Edukacija poljoprivrednih proizvođača ; Podizanjem razine znanja poljoprivrednika povećat će se kvaliteta i kvantiteta poljoprivredne proizvodnje sa naglaskom na primjenu novih tehnologija i znanja o očuvanju okoliša. Cilj je povećati udio ekološke i organski proizvedene hrane i prehrambenih kultura koje nose veći profit proizvođačima. Proizvođači moraju podići i razinu znanja iz gospodarenja resursima (ekonomska znanja). Cilj je podići stručnu razinu znanja kod poljoprivrednih proizvođača izvođenjem edukacijskih programa, odlascima na sajmove, u znanstvene i stručne institucije te kod drugih proizvođača u Hrvatskoj i u inozemstvu. Određeni programi bi se vrednovali kao formalni oblik i preduvjet za određene proizvodnje (licenciranje). Pravni okvir:  trebao bi biti Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju , Zakon o ekološkoj proizvodnji a na nivou grada Zagreba Program poticanja razvitka poljoprivrede i šumarstva na području grada Zagreba u sklopu kojeg bi trebalo kao preduvijet za dobivanje određenih potpora predvidjeti posjedovanje licenci koje bi se sticale pohađanjem određenih edukacijskih programa. 4) Promotivno – prodajne aktivnosti ; Manji proizvođači teže ostvaruju kontakt s potrošačima koji često nisu upoznati sa proizvodima iz svoga okruženja. Da bi se to promijenilo potrebne su promotivno-prodajne manifestacije u obliku sajmova, izložbi, prigodnih nastupa, degustacija i sl. Cilj je povećanje prodaje i imidža domaćih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, opskrba gradskog stanovništva s kvalitetnim proizvodima do kojih se teže dolazi te povećanje aktivnosti Grada Zagreba kao turističke destinacije. Pravni okvir:  trebao bi biti Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju a na nivou grada Zagreba Program poticanja razvitka poljoprivrede i šumarstva na području grada Zagreba u sklopu kojeg bi trebalo kao preduvijet za dobivanje određenih potpora predvidjeti posjedovanje licenci koje bi se sticale sudjelovanjem na određenim domačim i međunarodnim sajmovima. 5) Potpora razvitku ekološke poljoprivrede ; Ekološka poljoprivreda sve više dobiva na značenju kako kod potrošača kao pokretača novoga, tako i kod proizvođača koji sve više shvaćaju svoju ne samo proizvodno / ekonomsku ulogu nego i odgovornost za zdravlje potrošača. Ekološka proizvodnja zahtijeva višu razinu znanja proizvođača, potrošača te veću angažiranost kontrolnih sustava. Cijena na ekološki način proizvedenih proizvoda je viša od klasične proizvodnje te je namijenjena i određenom, manjem segmentu potrošačkog tržišta. Cilj je povećanje broja proizvođača ekoloških proizvoda i smanjenje onečišćenja okoliša na ruralnom prostoru. Pravni okvir:  trebao bi biti Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, Pravilnik o kapitalnim ulaganjima i Zakon o ekološkoj proizvodnji a na nivou grada Zagreba Program poticanja razvitka poljoprivrede i šumarstva na području grada Zagreba kroz koji bi trebalo u što većoj mjeri ekološkim proizvođačima refundirati troškove pokretanja njihove proizvodnje koja je puno veća od klasične poljoprivredne proizvodnje, sudjelovati u snošenju rizika kroz refundiranje troškova osiguranja i troškova najamne radne snage, poticaje po hektaru površine uskladiti sukladno procjeni smanjenja dohotka, refundirati troškove kontrole i certifikacije.  Ova mjera usko je vezana uz mjeru „Formiranje poljoprivredno proizvodnih zona“ jer je na vodo-zaštitnim područjima grada Zagreba moguća jedino ekološka poljoprivredna proizvodnja a i uz mjeru „Edukacija poljoprivrednih proizvođača“. 6) Razvoj prerade na gospodarstvima ; Uvođenje prerade na poljoprivredna gospodarstva značajno je zbog više čimbenika. Na taj način se tržištu nude proizvodi više razine prerade, bolje se koriste proizvodni resursi posebice radna snaga, kupcima se nudi i dio područja (tradicija, kultura, umješnost itd.). Ponudom proizvoda prerade jača se veza poljoprivrednika i potrošača. Na području Grada treba otkriti i reaktivirati zaboravljene tradicionalne proizvode, ali na temelju tradicije, kulture i ostalih obilježja podneblja uvesti u proizvodnju nove proizvode. Bivši, već zaboravljeni tradicionalni proizvodi temeljili su se na proizvodnji koja se danas može označiti kao ekološka. Ako se radi o novom proizvodu, onda se kod njegovog odabira prednost treba dati baš primjeni ekoloških postupaka i tehnologije proizvodnje. Cilj je povećanje dohotka i uposlenosti na seljačkim gospodarstvima. Pravni okvir:  trebao bi biti Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, Pravilnik o kapitalnim ulaganjima , Pravilnik o provedbi Mjere 302 unutar IPARD programa a na nivou grada Zagreba Program poticanja razvitka poljoprivrede i šumarstva na području grada Zagreba. 7) Razvoj poljoprivrednih udruga i zadruga ; Na istraživanom području proizvođači su po proizvodnim kapacitetima i po proizvodnji usitnjeni i tržno nekonkurentni. Značajniji tržni udjel i prepoznatljivost moguća je jedino kroz poslovno povezivanje proizvođača od kojih se najboljim pokazalo udruživanje u zadruge. Cilj je okrupnjavanje proizvodnje i zajednički nastup na tržištu poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Također se putem zadruge i udruge nudi jednostavniji pristup novčanim fondovima i novčanim sredstvima kao i bolje i efikasnije korištenje skupih proizvodnih sredstava (strojevi, oprema, skladišta, nastambe itd.). Pravni okvir:  trebao bi biti Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju , Zakon o zadrugama a na nivou grada Zagreba Program poticanja razvitka poljoprivrede i šumarstva na području grada Zagreba. U ovoj mjeri krije se i mogućnost dodatnog zapošljavanja odnosno smanjenje nezaposlenosti jer bi svaka novoosnovana zadruga mogla zapošljavati barem jednog agronoma, ekonomiste i pravnika. Ostvarenje večine ostalih mjera lakše je uz prethodno ostvarenje ove mjere. 8) Izravna prodaja ; Usitnjena poljoprivredna proizvodnja nije konkurentna poljoprivredama velikog obujma. Jedan od načina tržnog sudjelovanja je izravna prodaja kojom se ostvaruje izravan kontakt proizvođača i kupca. Na taj način osim prodaje proizvoda „prodaje“ se i tradicija, tehnologija, recept i nostalgija kupca. Cilj je povećanje dohotka i uposlenosti na seljačkim gospodarstvima. Kroz ovaj oblik prodaje moguće je sačuvati i manje proizvođače koji će nuditi poljoprivredne proizvode ili prerađevine količinski manjeg obujma samostalno tijekom dobro osmišljenih prodajnih događaja. Pravni okvir:  trebao bi biti Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, Pravilnik o provedbi Mjere 302 unutar IPARD programa a na nivou grada Zagreba Program poticanja razvitka poljoprivrede i šumarstva na području grada Zagreba kroz koje bi se takvim malim proizvođačima refundirali troškovi strogih sanitarno-higijenskih uvjeta kojim moraju udovoljavati. 9) Investicije u poljoprivredne strojeve i opremu ; Suvremeni strojevi i kvalitetna oprema bitna su sastavnica efikasne posebice konvencionalne poljoprivredne proizvodnje. Sve naglašeniji nedostatak radne snage na poljoprivrednim gospodarstvima i novija tehnologija zahtijeva kvalitetnije strojeve i opremu koji troškovno visoko opterećuju relativno nisku po gospodarstvu poljoprivrednu proizvodnju. Zbog toga značajnu ulogu bi imali neki od oblika zajedničke nabave te posebno korištenja poljoprivrednih strojeva. Nedovoljno korištenje novih tehnologija posljedica je manjka znanja, nedostatka suvremenih strojeva i opreme čega je rezultat nedovoljno korištenje kapaciteta poljoprivredne proizvodnje. Cilj ove mjere je iskoristiti postojeće prednosti ruralnog područja Grada te modernizacijom strojeva i opreme unaprijediti obujam i kakvoću poljoprivredne proizvodnje. Pravni okvir:  trebao bi biti Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju i Pravilnik o kapitalnim ulaganjima te Pravilnik o provedbi mjere 1.1. i mjere 1.2. unutar IPARD programa a na nivou grada Zagreba Program poticanja razvitka poljoprivrede i šumarstva na području grada Zagreba kroz koje bi se trebalo odobravati poljoprivrednicima kredite uz subvencionirane kamate i poček uz veću fleksibilnost pri priznavanju instrumenata osiguranja vraćanja kredita. 10) Investicije u povećanje skladišnih kapaciteta ; Veliki problem poljoprivrednim proizvođačima predstavlja nedostatak skladišnih kapaciteta odnosno visoki troškovi skladištenja poljoprivrednih proizvoda. To je posebice naglašeno kod sezonskih i lako kvarljivih proizvoda kao što su voće i povrće. Kako se radi o skupim investicijama i objektima kojima je preduvjet veća proizvodnja, njihova izgradnja mora uvažavati navedene činjenice odnosno moraju biti namijenjeni i korisnicama izvan ruralnog prostora Grada Zagreba. Cilj ove mjere je da se kroz izgradnju i povećanje skladišnih kapaciteta na organiziran način objediniti ponuda poljoprivrednih proizvoda ruralnog područja Grada. Na ovaj način bi se kvalitetnije iskoristila stalna i relativno stabilna potražnja posebice za voćem i povrćem u Gradu Zagrebu. Skladišni kapaciteti bi bili namijenjeni većem broju proizvođača. Uspostava skladišnih kapaciteta, smanjiti će poslovni rizik proizvođača zbog odstranjivanja utjecaja sezonske fluktuacije cijena. Višak skladišnog prostora mogao bi se upotrijebiti za poljoprivredne proizvode iz drugih, udaljenijih dijelova Hrvatske. Pravni okvir:  trebao bi biti Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju i Pravilnik o kapitalnim ulaganjima, Pravilnik o provedbi mjere 1.1. i mjere 1.2. unutar IPARD programa a na nivou grada Zagreba Program poticanja razvitka poljoprivrede i šumarstva na području grada Zagreba.  ovu mjeru lakše je ostvariti ako proizvođaći nastupaju ujedinjeni u udruge ili zadruge, država i jedinice lokalne (regionalne) samouprave trebale bi pomoći poljoprivrednicima da putem povoljnih kredita i uz poček lakše pribave sredstva nužna pri kandidiranju za sredstva pomoći EU 11) Investicije u proizvodne objekte ; Već je duže razdoblje prisutna diferencijacija proizvođača na tržno i samo-opskrbno usmjerene. Novi, suvremeni proizvodni objekti kao nužnost suvremene poljoprivredne proizvodnje su skupi i često njihova izgradnja i opremanje nisu praćeni od financijskih institucija. Cilj ove mjere je da se kroz izgradnju novih, suvremenih objekata doprinese razvitku ukupne poljoprivredne proizvodnje, odnosno prerade i dorade poljoprivrednih proizvoda na OPG. Pravni okvir:  trebao bi biti Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju i Pravilnik o kapitalnim ulaganjima, Pravilnik o provedbi mjere 1.1. i mjere 1.2. unutar IPARD programa a na nivou grada Zagreba Program poticanja razvitka poljoprivrede i šumarstva na području grada Zagreba.  ovu mjeru lakše je ostvariti ako proizvođaći nastupaju ujedinjeni u udruge ili zadruge, država i jedinice lokalne (regionalne) samouprave trebale bi pomoći poljoprivrednicima da putem povoljnih kredita i uz poček lakše pribave sredstva nužna pri kandidiranju za sredstva pomoći EU 12) Razvoj ruralnog turizma ; Očuvanje ruralnog prostora relativno neočišćenim zahtijeva nove djelatnosti koje će uvažiti postojeće stanje ali i pomoći u povećanju zaposlenosti i dohotka domicilnog stanovništva. Ruralni turizam u svim svojim oblicima pokazao se kao vrlo prihvatljiva aktivnost kojom se prezentira i nudi veliki broj sadržaja i proizvoda posjetiteljima. Novija istraživanja pokazala su veliko zanimanje stanovnika Grada za kontinentalnim turizmom. To se posebno odnosi na ruralni turizam. Od oblika ruralnog turizma najveći interes je za agroturizmom koji povezuje poljoprivrednu proizvodnju, preradu, gastronomiju i potrošača u prirodnom okružju koje čini krajobraz, tradicijska arhitektura i gostoljubivost domaćina. Od ostalih oblika ruralnog turizma zanimljivi su sportski, izletnički, zdravstveni te religijski. Nakon prve razvojne faze ruralnoga turizma, u kojoj su prevladavali samoinicijativnost pružatelja usluga i ljudi koji su u ruralnim prostorima tražili mir i čistu prirodu, započinje proces planiranoga korištenja ruralnoga turizma u funkciji revitalizacije i transformacije ruralnih područja. Najpoznatiji primjer korištenja ruralnoga turizma u razvoju ruralnih područja je Austrija. Ruralni turizam i njemu komplementarne djelatnosti omogućile su dodatne prihode, koji su nadoknadili manjak prihoda od poljoprivrede. Pravni okvir:  trebao bi biti Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, Zakon o pružanju usluga u turizmu, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Pravilnik o provedbi Mjere 302 unutar IPARD programa, a na nivou grada Zagreba Program poticanja razvitka poljoprivrede i šumarstva na području grada Zagreba kroz koje bi trebalo ovu djelatnost poticati svim oblicima izravnih i neizravnih potpora na naćin da se refundiraju troškovi izrade studija isplativosti te izgradnje ugostiteljskih sadržaja. 13) Razvoj obnovljivih izvora energije ; Ekonomska i energetska kriza potakli su razmišljanja o razvoju i korištenju obnovljivih izvora energije. Velika pozornost se posvećuje istraživanju mogućih izvora s obzirom na karakteristike područja. Osim nove energije na ovaj način se zapošljava i dio stanovništva ali se i skrbi o otpacima pojedinih proizvodnji (poljoprivreda, šumarstvo, prerada i sl.). Cilj mjere je poboljšati strukturu energetske opskrbe lokalne zajednice koristeći resurse i potencijale područja. U početnoj istražiti će se zainteresiranost za proizvodnju ali i korištenje obnovljivih izvora energije (vjetar, sunce, prirodni otpaci) na ruralnom području. Zainteresiranim treba omogućiti uvid u tehnologiju i ekonomsku opravdanost investicije. Zbog značajne potražnje za ovako proizvedenom energijom moguće je koristiti i proizvode iz drugih područja posebno kod možebitne proizvodnje bio dizela. Iako je to manje za očekivati, ne treba isključiti. Pravni okvir:  trebao bi biti Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju , Pravilnik o kapitalnim ulaganjima, Pravilnik o provedbi Mjere 302 unutar IPARD programa a na nivou grada Zagreba Program poticanja razvitka poljoprivrede i šumarstva na području grada Zagreba kroz koje bi trebalo refundirati troškove analize mogućnosti korištenja alternativnih/ obnovljivih izvora energije, izrade strategije o korištenju alternativnih izvora energije, i izgradnje pogona za eksploataciju energije.  Ovu mjeru trebalo bi poticati na vodozaštitnim područjima i na niže vrijednom poljoprivrednom zemljištu 14) Tradicijski obrti ; Proizvodi tradicijskih obrta su nestali sa zagrebačkog tržišta. Obnova obrta ponudila bi zaboravljene nekad poznate proizvode koji bi se mogli ponuditi kao proizvodi visoke kvalitete i suvenirskog obilježja. Sve veći posjet turista Zagrebu uz prihvatljivu ponudu jamac je plasmana. Tu je i mogućost ponude u sklopu ruralnog turizma. Proizvodna mjesta bi se lako uklopila u turističku rutu ruralnog turizma. Cilj je povećanje dohotka i uposlenosti na seljačkim gospodarstvima te povećanje atraktivnosti Zagreba kao turističke destinacije. Pravni okvir:  trebao bi biti Zakon o obrtu, Pravilnik o tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima, Pravilnik o provedbi Mjere 302 unutar IPARD programa a na nivou grada Zagreba Program poticanja razvitka poljoprivrede i šumarstva na području grada Zagreba. 15) Proširenje vodoopskrbne mreže i sustava odvodnje ; Vodoopskrba je standard kojim se mjeri kvaliteta života na određenom području. Neplanska izgradnja naselja značajna je prepreka brže i kvalitetnije uključenosti kućanstava u vodoopskrbni sustav. Želja za očuvanjem ruralnog prostora od onečišćenja nameće potrebu i skrbi o sustavu odvodnje i zbrinjavanju otpadnih voda. Ova mjera će osigurati priključenje lokalnog stanovništva vodovodnu mrežu. Sustav odvodnje je također na nezadovoljavajućoj razini, te se ovom mjerom to planira sustavno riješiti respektirajući i brigu o zaštiti okoliša. Intenzivna izgradnja komunalne infrastrukture, zaustavila bi pad broja stanovnika ispod razine potrebne za održavanje društvenih institucija i servisa. Pravni okvir:  trebao bi biti Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju a na nivou grada Zagreba Program gradnje objekata i uređenja komunalne infrastrukture na području grada Zagreba. 16) Povezivanje sa Gradom, modernizacija i obnova lokalnih cesta ; Prometna povezanost sa središtem je jedno od mjerila koje ispitanici koriste kao obilježje kvalitete života u svome mjestu. Ono je bitno za svakodnevne aktivnosti (odlazak na posao, u školu, na zabavu itd.) i mjeri se brzinom i učestalošću komunikacije (ako je u pitanju javni prijevoz) te kvalitetom prometnica (za osobni prijevoz). Kvaliteta je bitna i za razvitak nekih gospodarskih aktivnosti u ruralnom području kao što su svi oblici turizma (rekreacijski, agroturizam, izletnički itd.). Cilj je bolje povezivanje stanovnika ruralnog dijela sa centrom Grada. Lokalne ceste su dobro umrežene, ali su u prilično lošem stanju, te je neophodna njihova rekonstrukcija i obnova. Pravni okvir:  trebao bi biti na nivou grada Zagreba Program gradnje objekata i uređenja komunalne infrastrukture na području grada Zagreba i Odluka o uređenju prometa na području grada Zagreba. 17) „Pomlađivanje“ poljoprivrednih gospodarstava ; Dobna struktura OPG-a je vrlo nepovoljna, gledajući prosječnu dob nositelja OPG za koje se pretpostavlja da su i nosioci gospodarske aktivnosti na svojim poljoprivrednim gospodarstvima vidi se da prevladavaju staračka poljoprivredna domaćinstva. Stoga bi trebalo poticati mlade do 40 godina da preuzimaju „vodeću“ ulogu u poljoprivredi. Pravni okvir:  trebao bi biti Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, Zakon o poticanju samozapošljavanja ili Zakon o poticanju zapošljavanja u poljoprivredi, a na nivou grada Zagreba Program poticanja razvitka poljoprivrede i šumarstva na području grada Zagreba. Kroz navedene pravne instrumente trebalo bi poticati samozapošljavanje mladih nezaposlenih osoba u poljoprivredi kroz subvencioniranje njihovog dohotka od strane države i jedinice lokalne (regionalne) samouprave. S obzirom da državni i lokalni poticaji i potpore moraju biti efikasni, a ne socijalni, trebalo bi ukiuti dohodovnu potporu starinskim domačinstvima te starinska domačinstva prepustiti socijalnim službama. Navedene mjere i ciljeve lakše je ostvariti uz međusobnu suradnju Grada Zagreba i Zagrebačke županije („zagrebačkog prstena“) koja bi se temeljila na već postoječoj Odluci o osnivanju Zajedničkog vijeća Grada Zagreba i Zagrebačke županije (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 5/98) u okviru koje se odvija i suradnja Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo i Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, Zagrebačke županije. Pravni okvir za razvitak poljoprivrede na području grada Zagreba trebao bi tako omogućiti uvjete za ostvarenje osnovnog cilja sveukupne poljoprivredne i ruralne politike a to je povećanje konkurentnosti poljoprivrede, poboljšanje položaja poljoprivrednika, zaštita zdravlja ljudi, životinja i bilja, zaštita interesa potrošača te povećanje kvalitete života u ruralnim krajevima. Samo boljom organizacijom i usklađenošću svih čimbenika poljoprivredne djelatnosti može se unaprijediti rad poljoprivrednih proizvođača u čemu je uloga zakonodavca da stvori poticajne uvjete za razvitak poljoprivrede i to naročito onih njenih grana koje su konkurentne. Uprava se mora bolje i djelotvornije ustrojiti, a službenici i planeri stalno obrazovati. Nužno je izgraditi potrebnu infrastrukturu, riješiti pitanja vlasništva, ustrojiti poljoprivredu koja će poštivati okoliš. U svemu tomu nezaobilazna je samopomoć stanovništva. Djelatna, planski vođena uloga uprave i samouprave podrazumijeva uspostavu sustava ruralnoga razvoja, izradu savjetodavnih paketa za poduzetnike, za tijela lokalne uprave i samouprave, organizirani prijenos znanja i vještina stanovništvu, kako bi lakše pronašli vlastite putove razvoja. Mora prevladati gospodarska usmjerenost lokalne samouprave, jer razvijajući gospodarstvo, lokalna samouprava povećava svoj proračun sudjelujući u porezima, te tako može pružati sve više usluga svojim građanima na sve višoj razini. Dakle, budućnost poljoprivrede ne ovisi samo o mjestu koje joj je dodijeljeno u javnom gospodarstvu i javnom mišljenju, već i o poljoprivrednom zakonodavstvu, kao formalno pravnom okviru, kojima se ustanovljuju načini organiziranja i zašti

poljoprivreda; pravni okvir; Grad Zagreb

nije evidentirano