hrvatski

Neka državnopravna pitanja odnosa Hrvatske prema Splitu u ranom srednjem vijeku

Autor raspravlja o nekoliko pojedinosti vezanih uz određena događanja na širem splitskom području, te pojašnjava neka pitanja iz ranosrednjovjekovne povijesti Hrvatske. Analizira odnos Trpimira prema Splitu s aspekta nekih do sada nedovoljno uočenih elemenata iz Trpimirove isprave; predlaže za izraz "auctor" prijevod "ovlaštenik (na raspolaganje)", za razliku od iste riječi u vizigotskom i langobardskom pravu, gdje ima značenje "pravni prethodnik". Nadalje analizira formulu o polaganju isprave na oltar u Muncimirovoj ispravi, za koji čin kaže da se nastavlja na tradiciju Justinijanova i postjustinijanova rimskog prava. U zapisniku splitskog crkvenog sabora 925. g. analizira uvodnu sintagmu "consulatu peragente", te tvrdi da se ne odnosi niti na Tomislava, niti na papu, već na bizantskog cara, čije je ime sastavljač Historie Salonitane Maior u 15. st. namjerno izostavio. Iz istog zapisnika dalje raspravlja o pluiralnom obliku Dalmatiae u sintagmi "in provintia Croatorum et Dalmatiarum finibus" i tumači da se on odnosi na dalmatinske gradove od Krka do Splita. Pod "upravom" Tomislava nad dalmatinskim gradovima podrazumijeva se pravo ubiranja osnovnog podavanja dalmatinskih gradova Bizantu i vjerojatno pravo na carine ubirane u dalmatinskim lukama. Dobivši od Bizanta titulu eparha, Tomislav je vjerojatno formalnopravno postigao upravu nad dalmatinskim gradovima. Funkciju eparha obavljao je, prema Tomi Arciđakonu, i Držislav.

Hrvatska; Split; Rani srednji vijek

nije evidentirano