hrvatski

Primjena Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva

Doktorska disertacija sadrži osam poglavlja. Svako poglavlje disertacije strukturiano je na ujednačen način odnosno svako poglavlje započinje s uvodnim razmatranjima nastavalja se s obradom teme, a završava s zaključnim razmatranjima. Unutar uvodnih razmatranja postavljen je određeni broj pomoćih hipoteza (najčešće tri do pet) u funkciji detaljnijeg pojašnjena temeljnih (radnih) hipoteza, čija se analiza (stupanj prihvaćanja/odbacivanja) detaljno prikazuje u naslovu zaključna razmatranja poglavlja. U prvom poglavlju dan je detaljan prikaz utjecaja različitih čimbenika na oblikovanje računovodstveno-organizacijskih sustava. U navedenom poglavlju, prvenstveno, je prikazan utjecaj čimbenika okruženja (vanjskih čimbenika) budući spomenuti čimbenici imaju više utjecaja, u odnosu na unutarnje čimbenike, na računovodstveno i financijsko izvještavanje. Drugo poglavlje, čvrsto, je povezano sa prethodnom cjelinom, gdje se uspostavlja jasne veza između utjecaja čimbenika okruženja i nacionalnih računovodstvenih sustava što dovodi do različitih međunarodnih klasifikacija (klasterizacija) računovodstvenih sustava i izvještajnih praksi pojedinih zemalja. Prvo i drugo poglavlje, uglavnom, je temeljeno na povijesnoj metodi pregledavajući baze podataka i dostupnu literaturu. Procesi harmonizacije i standardizacije mogu se pratiti na dvije, međusobno povezane, razine, odnosno postoji harmonizacija (standardizacija), kao proces, na razini računovodstvenih standarda i računovodstvene prakse. Ukoliko se promatra harmonizacija računovodstvenih standarda tada je prisutna formalna (de jure) harmonizacija, koja se operacionalizira kroz stupnjeve objavljivanja (tzv. formalna harmonizacija objavljivanja) i kriterije vrednovanja (tzv. formalna harmonizacija mjerenja) o čemu se više raspravlja u trećem poglavlju. Četvrto poglavlje obrađuje utjecaj računovodstvenih organizacija, na nacionalnoj, međunarodnoj i supranacionalnoj razini, u procesu započete međunarodne računovodstvene harmonizacije promatrano s aspekta „globalnih igrača“. U slijedećem, petom, poglavlju raspravlja se o međunarodnim klasifikacija malih i srednje velikih poslovnih subjekata u financijskom izvještavanju prema projektima međunarodno-računovodstvene zajednice i nacionalno-regulatornih okvira s posebnim osvrtom na postojeće sustave i modele financijskog izvještavanja u Republici Hrvatskoj uz iznošenje novih prijedloga i potencijalnih modela izvještavanja. Doktorska disertacija zaključena je šestim poglavljem u, kojemu se obrađuje, s empirijskog stajališta, problematika primjene seta MRS/MSFI kotirajućih subjekata u Republici Hrvatskoj. U središtu istraživanja ispituju se potencijalne implikacije i koristi Međunarodnih računovodstvenih standarda i Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja i stupanj primjene prilikom sastavljanja financijskih izvješća. Predmet istraživanja su javna dionička društva (JDD), koja udovoljavaju kriterijima sukladno podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zakona o tržištu vrijednosnih papira (NN, br. 84/02.). Dakle, u središtu istraživanja je stupanj primjene i opća prihvaćenost Međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS) i Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) prilikom sastavljanja financijskih izvješća. Popis društava, koji zadovoljavaju kriterije preuzeti su sa službene stranice Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). U tom smislu, određeno je kako su javna dionička društva, sukladno odredbi članka 114. stavak 1. Zakona, koja ispunjavaju jedan od sljedećih kriterija: (1) izdaju dionice javnom ponudom (IPO) ili imaju više od 100 dioničara te imaju (2) temeljni kapital najmanje 30.000.000, 00kn. Razmišljajući u tom pravcu, pristupnik je istraživanjem obuhvatio: (1) 220 dioničkih društava, (2) 21 financijska institucija i (3) 4 osiguravajuća društva. Cilj istraživanja je dobivanje uvida u: (1) stupanj izvršenog prijelaza trgovačkih društava na MSFI i (2) implikacije i potencijalne koristi koje će biti ostvarene primjenom MSFI. Navedenim javnim dioničkim društvima upućen je modificirani i prilagođen upitnik za potrebe poslovnih subjekata Republike Hrvatske podijeljen u nekoliko poglavlja, a na temelju provedenog istraživanja i dostupnog upitnika Instituta za napredna istraživanja managementa iz Belgije. Istraživanje je sponzorirano od strane Europskog instituta za napredne studije (EIASM), u Bruxellesu, Belgija iz Fulbright programa. Upitnik EIASM bio je on line dostupan i objavljen na web stranici http://www.eiasm.org/ifrs. Izvornik upitnika složen je u osam poglavlja ekvivalentno prilagođenom upitniku sa izmjenjenih 20% sadržaja. Upitnik je preveden sa engleskog jezika i strukturiran kroz devet poglavlja na osam stranica sa ukupno 47 pitanja različitih oblika – 26 pitanja na zaokruživanje, 18 otvorenih pitanja i 29 izjava suglasnosti. Upitnik je strukturiran u tri dijela – uvodni dio, upitnik i napomene. Upitnik sadrži sljedeća poglavlja: (1) opće informacije, (2) stavove prema uvođenju MSFI, (3) Međunarodne računovodstvene standarde, (4) odgađanje primjene MSFI, (5) način pripremanja poduzeća za uvođenje MSFI, (6) učinak usvajanja MSFI, (7) koristi/troškove uvođenja MSFI, (8) izazovi implementacije MSFI i (9) demografska obilježja poduzeća. Cilj istraživanja je stjecanje uvida u prijelaz subjektata na MSFI kao i utvrđivanje poteškoća i potencijalne koristi ostvarenih primjenom MSFI. Ukupno dostupnom broju javnih dioničkih društava pristupnik je poslao upitnik o primjeni MSFI. Upitnik je popunilo 94 ispitanika, ali je u statističku analizu uzeto u promatranje 85 upitnika prikupljenih putem maila, pošte i osobnog ispitivanja zbog netočnosti i nepotpunosti popunjenih upitnika. Prema tome, odaziv je 35% što se smatra dobrim rezultatom na temelju kojega se mogu usvojiti određeni zaključci reprezentativni za cijelu populaciju za provedeno istraživanje u društvenoj znanosti, znanstveno polje ekonomija testiranih pomoću Benfordovog zakona.

Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja (MSFI); čimbenici okruženja; računovodstvene organizacije; velika trgovačka društva; burze; nacionalne zakonske regulative; SMEs; empirijsko istraživanje; Benfordov zakon

nije evidentirano