hrvatski

Gradnja i opremanje župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Granešini

Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Granešini, mjestu sjeveroistočno od Zagreba (danas u granicama grada), na obroncima Medvednice, jedan je od najvažnijih spomenika sakralne arhitekture historicizma središnje Hrvatske. Zahvaljujući patronatstvu zagrebačkog Stolnog kaptola nad župom projektiranje nove građevine, na mjestu starije srednjovjekovne barokizirane crkve stradale u potresu 1880. godine, povjereno je arhitektu Hermanu Bolléu koji je, usprkos ograničenim sredstvima koje je imao na raspolaganju realizirao u Granešini jednu od svojih najranijih i najkvalitetnijih novosagrađenih sakralnih građevina. Crkva je podignuta 1885. – 1886. kao trobrodna jednotoranjska neogotička bazilika s transeptom i poligonalnim svetištem. Oblikovno rješenje Bollé je izveo pod snažnim utjecajem crkve svete Brigitte u Brigittenauu, predgrađu Beča, podignute prema projektima Friedricha Schmidta 1867-1874. godine. Tijekom 1887. opremljena je novim oltarima, propovjedaonicom, orguljama, klupama i ispovjedaonicama, izvedenima po Bolléovim projektima od strane uglednih zagrebačkih obrtnika (Slavoljuba Wagmeistera, Friedricha Häckera, Antuna Mesića i drugih). Od značajnijih dijelova opreme stare crkve zadržana je u novoj građevini samo kasnogotička skulptura Bogorodice s Kristom u naručju, izrađena vjerojatno u drugoj polovini 15. stoljeća. Unutrašnjost je oslikana 1899. najvećim dijelom dekorativnim oslikom s nekoliko figurativnih polja. Izradu oslika započeo je Richard Rojnik, no, zbog sukoba sa župnikom, završio je samo svodove. Skupina slikara koje je nadzirao Ivan Tišov: Josip i Mijo Butković, Ivan Zenc, Antun Špende i Neihäusler izveli su ostatak dekorativnog oslika zidova brodova i svetišta crkve, a Lovro Sirnik figurativne kompozicije. Bogata polikromija oslika i variranje motiva daju postavljaju dekorativno slikarstvo granešinske crkve na istaknuto mjesto u umjetnosti historicizma u Hrvatskoj.

Granešina; Herman Bollé; neogotika; historicizam; potres 1880.; Prvostolni kaptol zagrebački; Nevinec; Richard Rojnik; Ivan Standl; Hinko Krapek; Kuno Waidmann; Gjuro Jerčin Ladiš; Friedrich Schmidt; Janko Holjac; Slavoljub Wagmeister; Friedrich (Miroslav) Häcker; Heferer; Dragutin Morak; Antun Mesić; Koch i Marinković; Marko Antonini; Ignjat Franz; Antun Colussi

nije evidentirano