hrvatski

Novi pogledi na ostavštinu ranosrednjovjekovnog groblja Junuzovci

Za oblikovanje opće kulturno-povijesne slike o ranom srednjem vijeku unutar međuriječja Drave, Dunava i Save u kojem se od svršetka do barem sredine 13. stoljeća manifestirala tzv. bjelobrdska kultura od posebne je važnosti i dobro upoznavanje i nekolicine kosturnih rodovskih groblja na redove u sjeverozapadnom dijelu susjedne Bosanske Posavine. Riječ je o grobljima s osebujnim grobnim inventarom otkrivenim uz rijeku Vrbas (Mahovljani-Kružno groblje, Petešovci-Bagruša) i u južnom dijelu Potkozarja (Gomjenica-Baltine bare). Budući da nizinski dio bosanske Posavine sve do sjevernih izdanaka Dinarida, u zemljopisnom smislu pripada velikoj europskoj regiji, južnoj Panoniji u kojoj su prepoznate manifestacije bjelobrdskog kulturnog kompleksa za poznavanje hrvatskog ranog srednjovjekovlja u njegovom materijalnom i duhovnom smislu od znatne je važnosti svaki, najmanji pa i naoko nevažni detalj, poput primjrice pojave tvarnih ostataka ponekog uništenog groblja. U tom je smislu posebice zanimljiv niz slučajnih grobnih nalaza iz devastiranog ranosrednjovjekovnog groblja na položaju Tučić pokraj sela Junuzovci - Kočićevo uz rijeku Vrbas. Na temelju novog pristupa vrjednovanju ostavštine ranosrednjovjekovnog groblja Junuzovci - Kočićevo autor je tipološko-kronološkom analizom pokretnih nalaza iz grobova uspio odrediti karakter groblja i doba njegova posjedanja. Na taj način postiglo se i pouzdano uključivanje krnjih arheoloških nalaza iz analiziranoga groblja u dragocjenu opću sliku postojanja jasnih i stalnih kulturnih sveza unutar bjelobrdskog kulturnog kruga.

bjelobrdska kultura; hrvatski rani srednji vijek; Bosanska Posavina; groblje Junuzovci; grobni inventar; tipološko-kronološka analiza

nije evidentirano