hrvatski

Speleološki objekti kao dio hrvatske geobaštine

Baština, pojednostavljeno, obuhvaća prirodne i kulturne vrijednosti nekog područja koje trebaju biti sačuvane za buduće generacije. Najvažnije društvene aktivnosti usmjerene na baštinu su njeno prepoznavanje, istra`ivanje, zaštita i promidžba. Vrijednosti prirodne baštine obuhvaćaju živu i neživu komponentu, a njezina zaštita provodi se različitim formalnim, ali i neformalnim metodama. Nažalost, zaštita neživih prirodnih vrijednosti – georaznolikosti danas je, kao društvena potreba, znatno manje nagla{; ; ena od potrebe zaštite živog svijeta – bioraznolikosti. Posebno je to naglašeno u zaštiti kr{; ; a i njegovog podzemlja jer se, u smislu zaštite, o speleološkim objektima sve više govori samo kao o staništu. Speleološki objekti (špilje i jame) su oblici podzemne krške geomorfologije. Nastali su specifičnim procesima u određenim uvjetima krške geomorfologije i hidrogeologije. Oni predstavljaju različite, često zanimljive i rijetke oblike koji čuvaju tragove prirodnih uvjeta koji su vladali tijekom njihova nastanka i razvoja te su kao takvi va`na komponenta geobaštine. U okviru rada kritički se sagledava sadašnje stanje zaštite speleoloških objekata u Hrvatskoj kao dijela geobaštine u kršu. Trenutno su u RH ukupno zaštićena 42 pojedinačna speleološka lokaliteta, od kojih je najveći dio geomorfoloških spomenika prirode. Najviše su sporni kriteriji proglašavanja špilja i jama kao zaštićenih lokaliteta jer je analiza pokazala da se me|u zaštićenim lokalitetima nalaze špilje i jame koje nemaju potrebne vrijednosti, a s druge strane nisu zaštićene one špilje i jame koje imaju veliku vrijednost i visok stupanj ugroze. Također je utvrđeno da je oko 1800 speleoloških objekata zaštićeno u okviru zaštićenih područja (NP i PP). Naglašava se da je danas zaštita prirode, a posebno speleoloških objekata uglavnom usmjerena na zaštitu žive prirode ; krško podzemlje se zaštićuje kao stanište, a ne kao dio geobaštine. To se potvrđuje i uvidom u zakonsku regulativu. U radu se naglašavaju različiti aspekti vrijednosti špilja i jama (intrinzična, znanstvena, estetska, edukativna i rekreativna). Posebno se naglašavaju geoznanstveni aspekti vrijednosti špilja i jama (geomorfološki – makro, mezo i mikro, geološko-petrografski, mineraloški, sedimentološki, hidrografsko-hidrogeološki, klimatološki, paleontološki, geoarheološki i dr.). Ukazuje se na ukupnost svih prirodnih, a i kulturnih vrijednosti speleoloških objekata te potrebe njihove zaštite. Prikazani su i osnovi tipovi (mehanički – destrukcija, mehanički – konstrukcija, kemijski, fizikalni, biološki) i načini (direktno i indirektno) ugroze speleoloških objekata te izvori tih ugroza. Ukazuje se na neke probleme zaštite krša i njegovog podzemlja te se daju preporuke za njegovu kvalitetniju zaštitu. Naglašava se da je za kvalitetnu zaštitu potrebno provoditi istraživanje, neposredno prepoznavanje vrijednosti, inventarizaciju, vrednovanje te odre|ivanje prioriteta i stupnjeva zaštite. U tom procesu je neophodna suradnja državnih institucija, speleologa, speleoloških udruga, znanstvenih institucija i drugih stručnjaka. Radi kvalitetnije zaštiti predlažu se i kriteriji vrednovanja speleoloških objekata s geoznanstvenog aspekta: morfometrija, položaj i uvjeti nastanka ; raznolikost, brojnost i rijetkost speleothema, speleogena i drugih geomorfoloških i geoloških pokazatelja georaznolikosti ; stupanj potencijalne i postoje}; ; e ugroze ; drugi geoznanstveni značaj ; geoestetika ; edukativni značaj. U radu se posebno naglašava važnost istraživanja speleoloških objekata te uloga speleologa-amatera u procesu istra`ivanja, vrednovanja i zaštite speleoloških objekata u Hrvatskoj.

speleolo{;; ki objekti; Dinarski kr{;;; geoba{;; tina; za{;; tita prirode; speleologija; Hrvatska

nije evidentirano