hrvatski

O kasnosrednjovjekovnim knjigama iz benediktinskog samostana sv. Mihovila Arkanđela na Rudini kraj Požege

Položaj Rudina na jugoistočnoj padini Psunja uvršten je odavna u opću kulturno-povijesnu sliku Europe, poglavito poradi osebujnoga ansambla sakralne kamene skulpture tzv. Rudinskih glava, otkrivenih uz tlocrt velike romaničke crkve, unutar jedinstvenog benediktinskog samostanskog kompleksa sv. Mihovila Arkanđela. Sustavna višegodišnja istraživanja Dubravke Sakač-Štimac, marljive arheologinje Gradskog muzeja u Požegi na položaju Rudina, pružila su uvid u dijelove arheološkog, povijesno-umjetničkog i inog fundusa, koji nas uvodi i u, donedavna, neprepoznate primjerke unikatnog umjetničko-obrtnog stvaralaštva. Riječ je o skupini kovinskih izrađevina koje su u kasnom srednjovjekovlju predstavljale važne detalje opreme, tj. ojačavanja i ukrašavanja uglova korica nabožnih knjiga. Gradski muzej u Požegi u stalnom postavu Arheološkog odjela kao i u depozitariju ima izložene, odnosno pohranjene dragocjene dokaze o postojanju pismenosti u okviru benediktinskog samostanskog sklopa na Rudini. Autor podrobno analizira dostupne nalaze okova knjiga i prepoznaje u istima određenu tipologiju koja upućuje na opravdano mišljenje kako je o postojanju nekoliko različitih tipova okova, vjerojatno, nabožnih knjiga, koje su bile korištene u posljednjim desetljećima 15. st. U benediktinskom samostanu sv. Mihovila Arkanđela. U radu se navode srodni primjerci okova knjiga koji dokazuju postojanje razgranane mreže njihovih korisnika diljem međuriječja Drave, Dunava i Save, poglavito u funkciji vjerskog obreda u samostanskim kompleksima, ali ponegdje i u sakralnim objektima uz dvorove najvišeg plemstva ( Ilok, Orahovica-Ružica grad). Posebna vrijednost proučavane građe iz benediktinskog samostana na Rudini kao i sličnih u kasnosrednjovjekovnoj Slavoniji sadržana je u činjenici koju ista odašilje. Naime, riječ je o postojanju središnje vlasti u Budimu tijekom vladavine ugarsko-hrvatskog kralja Matije I. Korvina (1458.-1490.), koja je posredovanjem u Ostrogonu (Esztergom) u doba primasa Ivana Viteza na jasno određen način usmjeravala opremanje i ukrašavanje nabožnih knjiga i na ozemlju Slavonije. Brevijar iz Ostrogona u tom je smislu paradigma svim sličnim istodobnim knjigama nastalim potkraj 15. stoljeća, kako diljem Slavonije, tako i u onodobnom Prekodravlju i Potisju. Okovi uglova knjiga materijalno dokazuju izražene potrebe za postojanjem knjiga, odnosno specifičnom vrstom kasnosrednjovjekovne književnosti na tlu sjeverne Hrvatske koja je istodobna onoj na njezinom istočnojadranskom pročelju.

Slavonija; benediktinski samostan sv. Mihovila; Rudina; okovi knjiga; kasni srednji vijek

nije evidentirano