hrvatski

Razlike u metakogniciji kod učenika osnovne škole s obzirom na spol, dob, školski uspjeh i inteligenciju

Schraw i Moshman (1995) definiraju metakogniciju kao znanje i regulaciju kognitivnih procesa (prema Schraw, Crippen i Hartley, 2006). Za razliku od kognicije koja obuhvaća samo izvršavanje zadatka, metakognicija obuhvaća razumijevanje na koji način je zadatak izvršen. Metakognitivni procesi su važni jer dovode do konceptualnih promjena u učenju što omogućuje duže zadržavanje materijala i primjenu na nov način (Georghiades, P., 2000.). Kognitivne sposobnosti su se u različitim istraživanjima pokazale kao važan prediktor školskog uspjeha, koeficijenti korelacije između opće inteligencije i školskih ocjena u osnovnoj školi iznose u prosjeku oko 0, 5 (Neisser i sur., 1996). Istraživanja metakognicije i inteligencije su pokazala da su metakognicija i kognitivne sposobnosti dva različita konstrukta, te da (prema Howard i sur., 2001) visok stupanj metakognitivne samoregulacije može kompenzirati niže sposobnosti u uspješnosti rješavanja problemskih zadataka. Istraživanja metakognicije s obzirom na spol pokazuju da su djevojčice uspješnije u korištenju metakognitivnih strategija (Bidjerano, 2005). Što se tiče dobnih razlika, početak korištenja metakognitivnih strategija veže se uz razdoblje formalnih operacija (Piaget, 1986 ; prema Georghiades, 2004), između 12-te i 13-te godine i razvija se tijekom cijelog života. Cilj istraživanja je bio ispitati razlike u spolu, dobi, školskom uspjehu i uspješnosti na testovima inteligencije kod učenika sedmih i osmih razreda osnovne škole s različitim stupnjem metakognicije. Istraživanje je pokazalo očekivane rezultate. Postoji statistički značajna razlike između dječaka i djevojčica (F(1, 163)=28, 156 ; p<0, 001) u korištenju metakognitivnih vještina, i to u smjeru da ih djevojčice češće koriste. Za varijablu dob nije dobivena statistički značajna razlika u korištenju metakognicije. Za varijablu opći uspjeh također je dobivena statistički značajna razlika (F(1, 170)=11, 980 ; p<0, 001). Učenici s boljim uspjehom (prosjeka 4, 00 i veći) koriste češće metakogniciju od učenika s lošijim uspjehom. Što se tiče inteligencije za KNT nije dobivena statistički značajna razlika, dok je za Test rječnika dobivena statistički značajna razlika (F(2, 169)=3, 255 ; p<0, 041) i to između učenika s lošijim rezultatom na testu rječniku i učenika s boljim rezultatom na Testu rječnika. Učenici s boljim rezultatom na Testu rječnika češće primjenjuju metakogniciju.

metakognicija; inteligencija; školski uspjeh

nije evidentirano