Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Imoćani u Zagrebu: Etnografija pripadnosti i procesi identifikacije (CROSBI ID 367132)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Vukušić, Ana-Marija Imoćani u Zagrebu: Etnografija pripadnosti i procesi identifikacije / Grbić, Jadranka (mentor); Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu, . 2010

Podaci o odgovornosti

Vukušić, Ana-Marija

Grbić, Jadranka

hrvatski

Imoćani u Zagrebu: Etnografija pripadnosti i procesi identifikacije

Tema ovoga rada su pitanja pripadnosti, odnosno identifikacije ljudi koji su u jednome trenutku svoga života, iz različitih razloga, s područja Imotske krajine doselili u Zagreb. Na koji način istraživani subjekti povezuju prostor svoga podrijetla s prostorom trenutačnoga življenja, jesu li ta dva prostora u procesima njihove identifikacije međusobno suprotstavljena, jesu li konkurentna ili su pak komplementarna, te jesu li tako utemeljeni odnosi između dvaju prostora fiksni ili su promjenjivi, neka su od temeljnih pitanja kojima se bavi ovaj rad. Nakon predstavljanja osnovnih podataka o Imotskoj krajini (geografski položaj, povijest, stanovništvo, migracije), slijedi poglavlje o epistemološkim i metodološkim postavkama istraživanja. Ova je cjelina važna jer, pored onih naslovom navedenih, uprisutnjuje još jednu komponentu istraživanja – autoetnografiju, utemeljenu na činjenici da istraživačica formalno (podrijetlom) pripada istraživanoj grupi ljudi – koja se s različitim i katkad gotovo kontradiktornim značajkama utisnula u pojedine faze istraživanja i u bitnoj mjeri utjecala na konačan izgled rada. Zbog toga je fundamentalni princip ovoga rada blizak Cohenovoj “samosvjesnoj” (self-conscious) antropologiji u okviru koje (neizbježno) istraživačevo “ja” ima služiti istraživanju drugih, ali i njihovu razumijevanju. Razrješavanje nekih pitanja što ih je nametalo terensko istraživanje (primjerice stereotipi i općenito pitanje višestruke i višerazinske kulturne podvojenosti) tako je, osim uključivanja relevantnih teorijskih spoznaja, podrazumijevalo i međudjelovanje tzv. retrospektivnoga terena, odnosno autorefleksije, ali i promišljanja etičnosti potencijalnih istraživačkih odluka. Referiranjem na kritiku prirodne povezanosti prostora, kulture i zajednice, što je svojevrsnom premisom mnogim suvremenim antropološkim i etnološkim istraživanjima, u radu se pojašnjava odbacivanje potrage za nekim značajnim “istostima” koje bi istovremeno bile bitnim parametrima razlikovanja subjekata istraživanja od “zajednice” koja ih okružuje u prostoru njihova življenja (Zagreb). Stoga se, umjesto homogenizacije nečega po prirodi heterogenoga, kao što su ljudska iskustva, u radu naglasak stavlja upravo na raznolikost iskustava koja proizlaze iz pojedinačnih, individualnih odnosa prema istoj, dijeljenoj kategoriji (prostor podrijetla i/ili prostor življenja). U istraživanju uloge koju prostori podrijetla i življenja imaju u postupku samodefiniranja i samorazumijevanja istraživačkih subjekata, uz relacijsko i situacijsko određenje identiteta (ovisnost o vremenskim, prostornim i situacijskim isječcima nečijega života u kojima se odvija konkretan proces identifikacije), iznimno se važnim pokazao i narativni pristup identitetu, osobito u svjetlu ideje da međusobno pričanje ljudi, ili pričanje jednih o drugima može, unatoč njihovoj fizičkoj udaljenosti, služiti održavanju osjećaja povezanosti kroz vrijeme. Neki od načina manifestiranja i realizacije pripadnosti prostoru podrijetla vidljivi su i u sudjelovanju pojedinaca u aktivnostima “zajednica” organiziranih prema načelu lokalnoga podrijetla. U radu su predstavljena i, s aspekta djelovanja na povezivanju prostora podrijetla s prostorom življenja, opisana neka formalno organizirana udruženja Imoćana u Zagrebu, ali i jedna “lokalna virtualna zajednica”. Tim se udruženjima pristupilo kao “mjestima” u kojima i posredstvom kojih pojedinci potvrđuju lokalnu komponentu svoga identiteta, povezuju prostor življenja s prostorom podrijetla, u procesu čega se katkada uspostavljaju i kao “opozicija“ lokalnoj zajednici podrijetla.

autoetnogafija; pripadnost; identifikacija; pojedinci; lokalna udruženja

nije evidentirano

engleski

Imoćani in Zagreb: the ethnography of belongingness and processes of identification

nije evidentirano

autoethnography; belonging; identification; individuals; local associations

nije evidentirano

Podaci o izdanju

218

05.07.2010.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Etnologija i antropologija