Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Makedonski jezik iz sociolingvističke perspektive (CROSBI ID 44193)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Prošev-Oliver, Borjana Makedonski jezik iz sociolingvističke perspektive // Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim II. / Sesar, Dubravka (ur.). Zagreb: FF Press, 2011. str. 97-117

Podaci o odgovornosti

Prošev-Oliver, Borjana

hrvatski

Makedonski jezik iz sociolingvističke perspektive

Pojava makedonskog standardnog jezika ima svoje duboke korijene u prošlosti. Na standardizaciju makedonskog jezika utjecali su mnogi čimbenici: tradicija, vrijeme, sociolingvistčki čimbenici, stvaranje nacionalne svijesti te sama svijest o jeziku. Čin standardizacije makedonskog jezika oslanja se na postojanu tradiciju i verifikaciju već potvrđenog na filološkom materijalu i jasnim tendencijama u vezi s njegovom narodnom osnovom. Pri kodifikaciji se vodilo računa da u njegov temelj budu ugrađene one jezične pojave koje će imati ujedinjavajući karakter, ali i koje će odgovarati karakteristikama sustava makedonskog jezika u okvirima južnoslavenske porodice. Izbor je pao na zapadnomakedonske govore kao dijalektalnu osnovicu makedonskog standardnog jezika. Nacionalno konstituiranje makedonskog naroda značajno se vezivalo uz zaseban jezik, i to ne uz jezik u terminologiji genetske lingvistike, neki jezični varijetet, vernakular ili dijalekt, narječje ili jezik kao puko sredstvo komunikacije, nego uz sasvim razvijeni jezik, standardni jezik koji je normiran i polifunkcionalan, koji će neku makedonsku etničku, ali i nacionalnu zajednicu dostojno reprezentirati i s kojim ona može sudjelovati u međucivilizacijskoj komunikaciji i vlastitoj nadogradnji. Makedonski jezik je bio i jest jedan od najvažnijih identifikatora makedonskog kulturnog identiteta. Budući je makedonski jezik neraskidivo vezan za pismenost i književnost koja je na njemu nastajala i oduvijek imala specifičan karakter i značenje, tekst prikazuje periodizacije književnojezičnog korpusa nekolicine autora, čija je zadaća bila usustaviti vrlo netipičnu književnopovijesnu građu nastalu na različitim jezicima (nemajući vlastitu državu i priznat jezik, autori su posezali za tuđim jezicima) i izraditi općeprihvaćenu periodizaciju koja bi odgovarala dosezima u zapadnoeuropskim književnostima. U tekstu se prikazuje tijek standardizacije suvremenog makedonsko jezika koji slijedi jednu neprekidnu razvojnu liniju od predstandardnog razdoblja u 9. st., do njegove konačne kodifikacije u 20. st. te trenutna stanja i perspektive makedonskog standardnog jezika. Sve to govori u prilog činjenici je makedonski jezik najstariji, ali i najmlađi kodificirani standardni slavenski jezik.

makedonski jezik, dijasistem, balkanski jezični savez, sociolingvistička perspektiva, periodizacija književnojezičnog korpusa, kulturni, nacionalni identitet

nije evidentirano

engleski

The Macedonian Language from Sociolinguistic Perspective

nije evidentirano

macedonian lanquage, diasystem, Balkan linguistic union, sociolinguistic perspective, periodisation of the history of macedonian language and literature, culture and national identity

nije evidentirano

Podaci o prilogu

97-117.

objavljeno

Podaci o knjizi

Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim II.

Sesar, Dubravka

Zagreb: FF Press

2011.

978-953-175-379-1 2

Povezanost rada

Filologija