hrvatski

Martinbreški sveti trokuti

Tijekom višegodišnjih arheoloških istraživanja ruševne crkve Sv. Martina na Martin-Bregu (u Prozorju kraj Dugoga Sela), u krajoliku je uočen osobit pretkršćanski sveti prostor. Sastoji se uglavnom od dva "sveta trokuta" – većega i manjega – kojima se zajednički vrh nalazi kod spomenute crkve. Prepoznatljiviji je veći trokut: Martin-Breg – Veleševec – Trebovec. Do sada uočeni takvi mitski interpretirani krajobrazi u pravilu sadrže najmanje tri točke: jedna je povezana s nebeskim bogom Perunom, druga s njegovim protivnikom Velesom, a treća s Perunovom ženom Mokoš. U promatranom slučaju Veleševec se prepoznaje kao mjesto štovanja Velesa, dok je u Trebovcu (*trěba na praslavenskom znači žrtva) očito izvorno bilo mjesto žrtvovanja velikoj Majci. Čini se da je na Martin-Bregu, tijekom dugotrajnijeg procesa pokrštavanja, na Perunovo mjesto zasjeo sveti Martin. Tako se, možda, i na spomenutome prostoru razotkriva još jedna rana slavenska upravna župa. Zanimljiv je još jedan odnos među toponimima, odnos sv. Martin – sv. Brcko. Pri tome se stječe dojam da se kod odabira sv. Brcka za titulara susjedne crkve željelo preslojiti neki odnos koji je postojao između poganskih božanstava, između – kako se to sada čini – Peruna i njegova sina Jarila. Razmatra se mogućnost da su ti toposi, s tragovima svojih crkava podignutima još u doba romanike i zajedno s pretpostavljenim položajem kaštela Božjako podignutoga uz rijeku Zelinu kao trećom točkom, uglovi još jednoga, manjega, poganskoga svetog trokuta, vjerojatno u funkciji obreda plodnosti. Uočeno je da se sve tri točke ovog "manjeg svetog trokuta" nalaze na području preceptorata viteškoga reda templara, čak se poklapaju s tri lokacije predložene za moguću ubikaciju njihova domusa. Možda nam te tri točke govore da je taj viteški red sudjelovao u procesu širenja kršćanskoga nauka što je sigurno trajalo više pokoljenja, pogotovo ako se zna da su i drugdje u Europi viteški redovi ciljano zaposjedali poganske svete točke.

Slaveni; mitologija; pokrštavanje; viteški redovi

nije evidentirano