hrvatski

Trenje

U uvodnom dijelu rada dan je povijesni prikaz razvoja trenja, opisana je priroda nastanka sile trenja te tribologija kao znanost koja se bavi problemima trenja i trošenja. Veličina sile trenja ovisi o vrsti materijala, veličini normalnog tlaka, stupnju hrapavosti, temperaturi te brzini klizanja. U radu su opisane sljedeće vrste trenja: trenje u dodiru krutih tijela, trenje ležajeva, trenje kotrljanja te trenje užeta. Trenje u dodiru krutih tijela može se podijeliti na statičko i kinetičko trenje. Statičko trenje ili trenje mirovanja javlja se kada sila kojom se djeluje na neko tijelo nije dovoljno velika da to tijelo pomakne iz ravnotežnog stanja, dok se kod kinetičkog ili trenja gibanja tijelo počinje gibati zbog djelovanja sile dovoljne jačine. Sila statičkog trenja veća je od sile kinetičkog trenja, što znači da ukoliko čovjek želi pomaknuti neki teret, mora uložiti silu, no nakon što se teret pokrene sila kojom se gura taj teret je manja. Koeficijenti statičkog i kinetičkog trenja određuju se eksperimentalno. Koristan primjer praktične uporabe trenja je stožac trenja, koji se koristi za određivanje područja unutar kojih tijela mogu biti u ravnoteži. U radu je provedena analiza odnosa statičkog koeficijenta trenja i površine ravnoteže na primjeru ljestava oslonjenih na zid. Bilo je potrebno odrediti visinu do koje se može popeti čovjek, a da pri tome ne dođe do klizanja ljestava, pri čemu su varirane različite vrijednosti koeficijenata trenja zida i poda u devet različitih slučajeva. Provedena analiza pokazala je da se povećanjem hrapavosti bilo zida, bilo poda povećava visina do koje se čovjek smije penjati, a samim time i površina ravnoteže kod trenja. U analiziranim slučajevima, za zadanu geometriju, na povećanje površine ravnoteže veći utjecaj ima koeficijent trenja poda, pri čemu se povećanjem vrijednosti ovog koeficijenta uvelike povećava sigurnost čovjeka na ljestvama.

Trenje; Koeficijenti trenja; Kut trenja

nije evidentirano