Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Dvojezično obrazovanje gluhe djece (CROSBI ID 367396)

Ocjenski rad | diplomski rad

Kolarić, Bojana Dvojezično obrazovanje gluhe djece / Bradarić-Jončić, Sandra (mentor); Zagreb, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, . 2011

Podaci o odgovornosti

Kolarić, Bojana

Bradarić-Jončić, Sandra

hrvatski

Dvojezično obrazovanje gluhe djece

Zbog velikoga kontakta među ljudima, dvije trećine ljudi danas je dvojezično ili višejezično, te je, kao takva, dvojezičnost važna komponenta ljudskoga ponašanja. Iako se do 1960-ih godina vjerovalo da dvojezičnost šteti intelektualnom razvoju, nedavna su istraživanja ukazala na značajne kulturalne, komunikacijske i kognitivne prednosti dvojezičnosti za gluhoga pojedinca, te zajedno dovela do prenošenja spoznaja s područja dvojezičnosti čujućih na područje dvojezičnog obrazovanja gluhe djece. Bilingvalno-bikulturalni pristup (Neal Mahshie i sur., 1995) u edukaciji gluhe djece posebno je osmišljen i razrađen u skandinavskim zemljama (Švedskoj i Danskoj), a sve više i u drugim zemljama Europe, Amerike, te u Australiji. Središnje mjesto u takvoj edukaciji djece zauzima znakovni jezik koji je u svijetu prepoznat kao „pravi“ i prirodan jezik, koji gluhoj djeci omogućava akademska postignuća jednaka čujućim vršnjacima te znatno bolje ovladavanje govornim jezikom (Neil Mahshie, 1995, prema Bosnar i Bradarić-Jončić, 2008). Gluha djeca obrazuju se na znakovnom jeziku, a većinski jezik okoline uče kao drugi jezik u školi (Bosnar i Bradarić-Jončić, 2008). Istraživanja jezičnog razvoja djece koja od najranije dobi usvajaju istovremeno dva jezika, u odnosu na jednojezično usvajanje, pokazala su mnoge sličnosti u bitnim obilježjima razvoja jezika, ali i razlike kao što su prekopčavanje i miješanje kodova. Prije više od petnaest godina koncept odgojno-obrazovne integracije počinje se zamjenjivati konceptom inkluzivne edukacije. No da bi edukacija gluhe djece u redovnoj ustanovi bila „inkluzivna“, trebala bi zadovoljavati brojne zahtjeve, a najvažnije je da uz redovnog učitelja u nastavnom radu aktivno sudjeluju i učitelj za gluhu djecu te tumač za znakovni jezik (Jimenez i Antia, 1999 ; Kreimeyer i sur., 2000 ; Foster i sur., 1999 ; Luetke-Stahlman i Heyes, 1994 ; Gifford, 1996, prema Bradarić-Jončić, 2005). Zbog svih tih spoznaja odlučila sam u svom diplomskom radu dati prikaz značajki dvojezičnih programa obrazovanja u predškolskom i školskom razdoblju, komunikacijskog nasuprot formalnom pristupu u poučavanju drugog jezika, dvojezičnog obrazovanja u integriranim uvjetima, te prikaz dvojezičnog obrazovanja djece s kohlearnim implantom. Smatrala sam iznimno važnim navesti mnoštvo problema koje je potrebno riješiti, te prednosti i potrebu uvođenja dvojezičnog obrazovanja u Hrvatskoj.

dvojezičnost; bilingvalno-bikulturalni prisup; jezični razvoj; inkluzivna edukacija; dvojezični programi obrazovanja

nije evidentirano

engleski

Bilingual education of deaf children

nije evidentirano

bilingualism; bilingual-bicultural approach; language development; inclusive education; bilingual education programmes

nije evidentirano

Podaci o izdanju

81

27.09.2011.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Zagreb

Povezanost rada

Pedagogija