hrvatski

Prikaz arheoloških istraživanja crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori tijekom 2008. i 2009. godine

Nakon kratkog prikaza gorske historiografije te osvrta na prvu fazu, u ovome se radu sažeto donose rezultati druge faze zaštitnih arheoloških istraživanja crkve Uznesenja BDM u Gori, provedenih uz temelje templarske crkve tijekom 2008. i 2009. godine. Istražen je 371 grob. Osobitu vrijednost našemu lokalitetu svakako daju sitni, pokretni nalazi koje možemo povezati s prisutnošću viteških redova u Gori. Vremenu ivanovaca pripadaju, na primjer, denari ugarsko-hrvatskoga kralja Ludovika I., srebrni pečatni prsten s motivom ljiljana te pojedini iznimni primjerci brončanih pređica. Uz templarsku prisutnost na lokalitetu možemo vezati zdjeličasti denar Enrica Dandola, dužda Venecije te nalaz srebrnoga slavonskog banovca kovanoga za kralja Ladislava IV. Najljepši su pak rijetki nalaz rezbarene koštane pređice s prikazom lavova te okrugli srebrni broš iz 13. stoljeća, s natpisom koji zaziva pomoć Blažene Djevice na prednjoj strani. Ustanovljeno je i postojanje horizonta još starijih grobova, starijih od templarskog horizonta. U tim su grobovima nađeni nalazi tipični za vrijeme bjelobrdske kulture, na primjer različite tzv. karičice, osobito prstenje te tri nalaza frizatika. To je ostatak groblja slavenske (odnosno hrvatske) tek pokrštene zajednice, koja je svoje pokojnike ukapala ovdje oko romaničke crkve još prije dolaska templara, crkve koja se vjerojatno nalazila u centru crkvene, ali istodobno još i plemenske župe u Gori.

Gora; srednji vijek; viteški redovi; templari; ivanovci; crkva; gotika; srednjovjekovno groblje; arheološki nalazi

nije evidentirano