hrvatski

Emocionalni i psihosomatski aspekti prilagodbe na zahtjeve srednje škole: kvantitativno i kvalitativno istraživanje

Longitudinalnim mješovitim istraživačkim nacrtom u dvije faze provjerena je primjenjivost modela u objašnjavanju zdravstvenih teškoća adolescenata (izraženost emocionalnih i somatskih teškoća) u specifičnom kontekstu determiniranom promjenom obrazovne razine. U kvantitativnom dijelu istraživanja sudjelovalo je ukupno 334, a u kvalitativnom (fokus grupe) 38 učenika prvih razreda srednje škole. Primjenjeni su: Upitnik samoefikasnosti za djecu i adolescente (Muris, 2001), Skala suočavanja sa stresom za djecu i adolescente (Vulić-Prtorić, 2002), Upitnik psihosomatskih simptoma (Vulić-Prtorić, 2005), Upitnik CORE-YP (Twig i sur., 2008) te Skala područja zabrinutosti (Kozjak Mikić, 2008). Tijekom prilagodbenog razdoblja oko 15-17% sudionika ima izraženije psihosomatske i emocionalne poteškoće. Predviđanju zdravstvenih teškoća tijekom prve godine srednjoškolskog obrazovanja pridonose varijable samoefikasnosti, područje zabrinutosti, spol, i u najvećoj mjeri, načini suočavanja sa zahtjevima škole. Rezultati se mogu objasniti u okviru tripartitnog modela emocija, a ujedno su i potvrda primjenjivosti Lazarusovog modela u specifičnom psihosocijalnom kontekstu. Osim toga mogu poslužiti pri kreiranju i implementiranju programa koji bi olakšali prilagodbu učenika, što su praktične implikacije provedenog istraživanja.

prilagodbeni stres; adolescencija; samoefikasnost; psihosomatske i emocionalne teškoće; kvalitativno i kvantitativno istraživanje

nije evidentirano