Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Prostorno-vremenska analiza sušnih razdoblja u Hrvatskoj (CROSBI ID 367539)

Ocjenski rad | magistarski rad (mr. sc. i mr. art.)

Cindrić, Ksenija Prostorno-vremenska analiza sušnih razdoblja u Hrvatskoj / Pasarić, Zoran (mentor); Zagreb, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, . 2010

Podaci o odgovornosti

Cindrić, Ksenija

Pasarić, Zoran

hrvatski

Prostorno-vremenska analiza sušnih razdoblja u Hrvatskoj

U ovom su radu sustavno analizirani sljedovi dana s dnevnom količinom oborine ispod zadanog praga (0.1 mm, 1 mm, 5 mm i 10 mm) iz razdoblja 1961.-2000. na 25 meteoroloških postaja ravnomjerno raspoređenih na području Hrvatske. U prvom koraku je ispitana homogenost podataka primjenom Alexanderssonovog (SNHT) testa na godišnjim vrijednostima količine oborine, koristeći pri tom podatke iz Climate Research Unit (CRU) projekta. Analizirane su srednje i maksimalne duljine sušnih razdoblja po sezonama i za čitavu godinu. Rezultati potvrđuju tri glavna klimatološka područja u Hrvatskoj: gorsko, s najkraćim sušnim razdobljima, kontinentalno te obalno područje s najduljim trajanjima sušnih razdoblja, a što je u skladu s prevladavajućim vremenskim tipovima na tim područjima. Izračunat je trend srednjih i maksimalnih sušnih razdoblja primjenom Kendallove tau metode, a značajnost trenda je ispitana kako za pojedine postaje, tako i skupno (eng. field significance). Uočen je prevladavajući pozitivan trend sušnih razdoblja zimi i u proljeće, dok je u jesen dominantan negativan trend. Sveukupni trend je statistički značajan u proljeće za srednja trajanja sušnih razdoblja u kategorijama 5 mm i 10 mm, te za maksimalna trajanja sušnih razdoblja u kategoriji 10 mm. Primjenom empirijskih ortogonalnih funkcija je kvantificirana prostorna i vremenska varijabilnost srednjih sušnih razdoblja. U najvećem broju slučajeva za rekonstrukciju izvorne varijabilnosti dovoljan je samo prvi mod. Druga komponenta može imati značajan doprinos samo u ljetnim mjesecima i to za više kategorije sušnih razdoblja (5 mm i 10 mm). Za procjenu vjerojatnosti pojavljivanja sušnog razdoblja određenog trajanja uspoređena su dva stohastička modela: diskretni proces autoregresije - kliznog srednjaka (DARMA(1, 1)) i diskretni proces autoregresije prvog reda (DAR(1)). Rezultati hi-kvadrat testa pokazuju da se sušna razdoblja u Hrvatskoj bolje opisuju DARMA(1, 1) modelom. Na temelju DARMA(1, 1) modela su izračunati su povratni periodi sušnih razdoblja po sezonama i za sve kategorije sušnosti.

sušna razdoblja; prostorno- vremenska analiza; Hrvatska

nije evidentirano

engleski

Spatial and temporal analysis of dry spells in Croatia

nije evidentirano

dry spells; spatial and temporal analysis; Croatia

nije evidentirano

Podaci o izdanju

98

22.07.2010.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Zagreb

Povezanost rada

Geologija