hrvatski

Die Figur des Kindes und des Jugendlichen im kroatischen Autoren-, Genre- und Kinderspielfilm nach dem Zweiten Weltkrieg = Lik djeteta i maloljetnika u hrvatskom autorskom, žanrovskom i dječjem igranom filmu nakon Drugog svjetskog rata

Rad problematizira tri skupine filmova, a ujedno i tri načina pojavljivanja djeteta i maloljetnika u hrvatskom autorskom, žanrovskom i dječjem igranom filmu u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata. Načini pojavljivanja djeteta u filmu djelomično su uvjetovani stilskim i subgenološkim odrednicama pojedinih filmova. Tako dječji filmovi, poput Vuka samotnjaka (1972) Obrada Glušćevića ili Vlaka u sniijegu (1976) Mate Relje, kao glavne aktere filmske priče imaju, naravno, djecu. Međutim. njihova se važnost u strukturi filmske cjeline očituje na nimalo trivijalnoj razini budući da su ti filmovi natopljeni socijalističkom i poratnom nacionalnom ideologijom koja je utkana u priču svakog od filmova. Drugi slučaj koji rad problematizira su filmovi gdje dijete ili maloljetnik igra ključnu aktantsku funkciju u filmu, ali nema očitih naznaka prelamanja pripovjedne perspektive iz njihovog očišta. Najintrigantniji dio korpusa filmova koji kao temu i pripovjednu instanciju imaju lik djeteta svakako su filmovi Kreše Golika s kraja 1960-ih, Tko pjeva zlo ne misli (1970) i Imam 2 mame i 2 tate (1968). U prvom filmu ne samo da je dijete glavni pripovjedač filmske priče, već je riječ o strategiji pripovjedne dijalektike koja premješta fokalizacijsko žarište s djeteta na odrasle likove i obrnuto, a slična se pojava može uočiti i u drugom navedenom Golikovom filmu. Poseban je slučaj noviji hrvatski film Tomislava Radića Što je Iva snimila 21.listopada 2003. (2005) u kojemu ne samo da dolazi do usložnjavanja pripovjednih perspektiva, već i pripovjednih razina filmske priče u nastajanju. Pitanje instance iskazivanja i pripovijedanja, koja na sebe preuzima obvezu prezentiranja danih prizora, ovdje je dovedeno do krajnje problematičnosti.

autorski film; dječji film; modernizam u filmu; dječja pripovjedna perspektiva; ideologija u filmu; igrani film; Krešo Golik

nije evidentirano

njemački

Die Figur des Kindes und des Jugendlichen im kroatischen Autoren-, Genre- und Kinderspielfilm nach dem Zweiten Weltkrieg = Lik djeteta i maloljetnika u hrvatskom autorskom, žanrovskom i dječjem igranom filmu nakon Drugog svjetskog rata

Rad problematizira tri skupine filmova, a ujedno i tri načina pojavljivanja djeteta i maloljetnika u hrvatskom autorskom, žanrovskom i dječjem igranom filmu u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata. Načini pojavljivanja djeteta u filmu djelomično su uvjetovani stilskim i subgenološkim odrednicama pojedinih filmova. Tako dječji filmovi, poput Vuka samotnjaka (1972) Obrada Glušćevića ili Vlaka u sniijegu (1976) Mate Relje, kao glavne aktere filmske priče imaju, naravno, djecu. Međutim. njihova se važnost u strukturi filmske cjeline očituje na nimalo trivijalnoj razini budući da su ti filmovi natopljeni socijalističkom i poratnom nacionalnom ideologijom koja je utkana u priču svakog od filmova. Drugi slučaj koji rad problematizira su filmovi gdje dijete ili maloljetnik igra ključnu aktantsku funkciju u filmu, ali nema očitih naznaka prelamanja pripovjedne perspektive iz njihovog očišta. Najintrigantniji dio korpusa filmova koji kao temu i pripovjednu instanciju imaju lik djeteta svakako su filmovi Kreše Golika s kraja 1960-ih, Tko pjeva zlo ne misli (1970) i Imam 2 mame i 2 tate (1968). U prvom filmu ne samo da je dijete glavni pripovjedač filmske priče, već je riječ o strategiji pripovjedne dijalektike koja premješta fokalizacijsko žarište s djeteta na odrasle likove i obrnuto, a slična se pojava može uočiti i u drugom navedenom Golikovom filmu. Poseban je slučaj noviji hrvatski film Tomislava Radića Što je Iva snimila 21.listopada 2003. (2005) u kojemu ne samo da dolazi do usložnjavanja pripovjednih perspektiva, već i pripovjednih razina filmske priče u nastajanju. Pitanje instance iskazivanja i pripovijedanja, koja na sebe preuzima obvezu prezentiranja danih prizora, ovdje je dovedeno do krajnje problematičnosti.

autorski film; dječji film; modernizam u filmu; dječja pripovjedna perspektiva; ideologija u filmu; igrani film; Krešo Golik

nije evidentirano