hrvatski

Euridikin prijestup u Vetranovićevoj transformaciji orfejskog mita

Najplodniji hrvatski renesansni pjesnik benediktinac Mavro Vetranović (1482-1576) u svojim pjesničkim i dramskim djelima često tematizira mit o Orfeju. U književnoj je historiografiji posebnu pozornost izazvala njegova mitološka drama Orfeo. Dramatizacija Orfejeve i Euridikine ljubavi, jedne od popularnijih priča starije europske književnosti, u Vetranovićevoj je verziji neobična zbog intervencija u orfejski mit – sudbonosni je osvrt prepušten Euridiki, a ne Orfeju, što je potaknulo komparatističku potragu za rješavanjem enigme zašto se ženski lik mitološkog para okrenuo. Jednako je, naime, neobično da je Vetranovićev Orfeo statist pred dverima pakla, dok u općepoznatoj verziji mita ulazi u podzemni svijet i ima aktivnu ulogu. Ovaj će se rad stoga usredotočiti na razloge Euridikina osvrta i koncentriranosti dramskog agona na njezinu aktivnost te na alegorijsku tradiciju preobražavanja mita u kojoj do takvoga preokreta dolazi. Konačno, uspostavit će se odnos sa sličnim djelima u talijanskoj renesansi i pobliže opisati kontekst srednjovjekovnih i renesansnih tumačenja orfejskog mita.

orfejski mit; Vetranović; Euridikin prijestup

nije evidentirano