hrvatski

PETROLOŠKE KARAKTERISTIKE GRAĐEVNOG MATERIJALA I TRAVERTINA IZ PODLOGE ARHEOLOŠKOG NALAZIŠTA AQUAE IASAE –VARAŽDINSKE TOPLICE

U centru Varaždinskih Toplica nalazi se areheološki lokalitet iz antičkog doba poznat pod nazivom Aquae Iasae, te se u radu istražuju petrološke osobitosti travertina kao sedimenta prirodne podloge nalazišta, ali i petrološke karakteristike materijala koji je korišten u gradnji bazena na forumu i ostalih građevina. Iz nalazišta su uzeti tipični petrografski tipovi koji se najčešće pojavljuju kao građevinski materijal kao i uzorci travertina koji se nalazi u podlozi čitavog nalazišta. Cilj rada bio je istražiti porijeklo građevinskog materijala kojeg su Rimljani koristili u gradnji naselja, a također istražiti petrografske karakteristike samoga travertina kao specifičnog sedimenta čije je istraživanje moguće na malom broju lokaliteta. Optičkim mikroskopiranjem analizirano je 10 uzoraka kamena korištenog kao građevinski materijal u arheološkom nalazištu, te 5 uzoraka oznake VT s izdanka travertina tj, profila koji se nalazi na brežuljku istočno od nalazišta. Na osnovi mikropetrografskih karakteristika stijena koje se nalaze u podlozi nalazišta Aquae Iasae može se zaključiti da istaloženi sedimenti predstavljaju naslage travertina. Pritom su izdvojena tri varijeteta travertina koje se u izmjenjuju u vertikalnom slijedu. To su: varijetet kompaktnog travertina, varijetet laminiranog travertina koji prelazi u šupljikavi varijetet s pizoidima te šupljikavi varijetet koji predstavlja inkrustaciju višeg bilja. Razmatrajući petrografske karakteristike sedimenata koji je najčešće bio korišten kao građevinski materijal u rimskom naselju Aquae Iasae, utvrđeno je da su u gradnji građevina dominirali varijeteti biomikrita i biomikrudita (biokalkarenita odnosno biokalkrudita). Po svojim mikropetrografskim karakteristikama ovi bi varijeteti mogli odgovarati miocenskim (badenskim) naslagama koje su prisutne u okolici Varaždinskih Toplica. Ovaj je sediment najvjerojatnije bio korišten zbog svoje podatnosti u obrađivanju i dostupnosti. Također se može zaključiti da dio materijala odgovara varijetetima samog travertina kojeg su Rimljani moguće vadili iz podloge ili su eksploatirali obližnji lokalitet koji je izgrađen od 15 m debelog slijeda travertina

Aquae Iasae; biomikriti; biomikruditi; badenski vapnenac; travertin

nije evidentirano