hrvatski

Primjena rezultata istraživanja potrošnje u kućanstvima u praćenju prehrambenih navika stanovništva - DAFNE inicijativa

Praćenje potrošnje hrane je važno, jer pruža podatke koji mogu pojedinim sektorima kao što su poljoprivreda, gospodarstvo, zdravstvo i socijalna skrb, poslužiti kao podloga za izradu njihovih granskih politika i provođenje prehrambenih intervencija. Cilj: ovog istraživanja je analiziranje podataka iz Anketa o potrošnji kućanstava radi praćenja potrošnje hrane i strukture prehrane opće populacije i pojedinih socio-ekonomskih skupina, kao i povezanosti prehrambenih navika s pojavnošću nezaraznih kronični bolesti. Metodologija: Anketu o potrošnji kućanstava Državni zavod za statistiku provodi svake godine, a podaci se prikupljaju na reprezentativnom uzorku kućanstava RH kontinuirano tijekom cijele kalendarske godine. U ovom istraživanju obuhvaćene su 1999. godina, kada je anketirano 2937 kućanstava i 2004. s anketiranih 2847 kućanstava. Podaci su obrađeni i usklađeni prema Data Food Networking (DAFNE) klasifikaciji namirnica i socio-ekonomskim obilježjima kućanstva. Rezultati: Tijekom razdoblja od 1999. do 2004. godine zabilježen je blagi trend pada potrošnje namirnica iz većine skupina. Značajan pad je uočljiv u potrošnji mahunarki, šećera i proizvoda od šećera, bezalkoholnih pića i krumpira, a tijekom vremena nije došlo do značajnijih razlika u potrošnji voća, te mesa i mesnih proizvoda. Značajno povećanje zabilježeno je u potrošnji oraha, te sokova od voća i povrća. Zabilježene su razlike u strukturi potrošnje namirnica između pojedinih socio-ekonomskih skupina. Zaključak: Iako dobiveni podaci o prosječnoj potrošnji hrane po osobi ukazuju na dostatne količine hrane u hrvatskim kućanstvima, struktura prehrane nije u skladu sa suvremenim principima pravilne prehrane. To se prvenstveno odnosi na nedovoljnu potrošnju voća, povrća i ribe, a povećanu potrošnju mesa, masti, šećera i njihovih prerađevina. Takva struktura prehrane mogla bi biti jedan od čimbenika rizika za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti koje su vodeći javnozdravstveni problem u našoj zemlji. Dobiveni podaci su važni za planiranje i provođenje javnozdravstvenih intervencija, te općenito za planiranje i provođenje državne politike o hrani i prehrani.

hrana; prehrambene navike; potrošnja u kućanstvima

nije evidentirano

engleski

Monitoring of dietary habits by using household budget surveys data-DAFNE initiative

Praćenje potrošnje hrane je važno, jer pruža podatke koji mogu pojedinim sektorima kao što su poljoprivreda, gospodarstvo, zdravstvo i socijalna skrb, poslužiti kao podloga za izradu njihovih granskih politika i provođenje prehrambenih intervencija. Cilj: ovog istraživanja je analiziranje podataka iz Anketa o potrošnji kućanstava radi praćenja potrošnje hrane i strukture prehrane opće populacije i pojedinih socio-ekonomskih skupina, kao i povezanosti prehrambenih navika s pojavnošću nezaraznih kronični bolesti. Metodologija: Anketu o potrošnji kućanstava Državni zavod za statistiku provodi svake godine, a podaci se prikupljaju na reprezentativnom uzorku kućanstava RH kontinuirano tijekom cijele kalendarske godine. U ovom istraživanju obuhvaćene su 1999. godina, kada je anketirano 2937 kućanstava i 2004. s anketiranih 2847 kućanstava. Podaci su obrađeni i usklađeni prema Data Food Networking (DAFNE) klasifikaciji namirnica i socio-ekonomskim obilježjima kućanstva. Rezultati: Tijekom razdoblja od 1999. do 2004. godine zabilježen je blagi trend pada potrošnje namirnica iz većine skupina. Značajan pad je uočljiv u potrošnji mahunarki, šećera i proizvoda od šećera, bezalkoholnih pića i krumpira, a tijekom vremena nije došlo do značajnijih razlika u potrošnji voća, te mesa i mesnih proizvoda. Značajno povećanje zabilježeno je u potrošnji oraha, te sokova od voća i povrća. Zabilježene su razlike u strukturi potrošnje namirnica između pojedinih socio-ekonomskih skupina. Zaključak: Iako dobiveni podaci o prosječnoj potrošnji hrane po osobi ukazuju na dostatne količine hrane u hrvatskim kućanstvima, struktura prehrane nije u skladu sa suvremenim principima pravilne prehrane. To se prvenstveno odnosi na nedovoljnu potrošnju voća, povrća i ribe, a povećanu potrošnju mesa, masti, šećera i njihovih prerađevina. Takva struktura prehrane mogla bi biti jedan od čimbenika rizika za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti koje su vodeći javnozdravstveni problem u našoj zemlji. Dobiveni podaci su važni za planiranje i provođenje javnozdravstvenih intervencija, te općenito za planiranje i provođenje državne politike o hrani i prehrani.

food; dietary pattern; household budget survey

nije evidentirano